Carinska uprava lani je u postupcima nadzora oduzela gotovo 20,5 tona svježeg i zamrznutog mesa te mesnih prerađevina, a godinu prije više od 34,8 tona.

Znatne su količine i druge zaplijenjene hrane - lani je predmet zapljene bilo i 5200 komada konditorskih proizvoda - čokolade, keksa, bombona, a u 2017. ih je bilo 4140 komada. U 2018. zaplijenjeno je i 3330 litara mlijeka i njegovih prerađevina, a preklani 1340 litara. Nadalje, lani je oduzeto i 14,6 tona povrća, voća, gljiva i biljaka, a preklani ih je oduzeto 13,1 tona. Ostalih prehrambenih proizvoda 2018. oduzeto je šest tona, preklani 4,6 tona. Nameće se pitanje - što se događa sa svom tom oduzetom hranom. Na naše pitanje u Carinskoj upravi odgovaraju kako se ona najčešće besplatno daje raznim humanitarnim organizacijama i udrugama - Crvenom križu, Caritasu, pučkim kuhinjama, domovima za starije...


Potencijalni korisnici te robe su, međutim, vrlo oprezni kada je o nabavi hrane riječ. U Domu za starije i nemoćne osobe Đakovo, kaže ravnateljica Branka Barna, nikada nisu dobili hranu koja je bila predmet carinske zapljene, ali i da namirnice iz tih izvora nikada nisu ni tražili. "Radimo samo s poznatim dobavljačima hrane, opskrba njome za nas je iznimno važna i tu treba biti jako oprezan, a ne oskudijevamo sredstvima da bismo na druge načine dolazili do namirnica. Nisam ni razmišljala o nabavi hrane iz carinskih zapljena. Naš dom ima 240 korisnika i odgovorna sam za sigurnost njihove prehrane", kaže Barna. Dodaje kako joj je poznata praksa Carinske uprave da dodjeljuje oduzetu hranu. "Kolegica iz doma s naše obale rekla mi je kako su joj s carine dovezli ribu, oduzetu jer je ulovljena u krivolovu. Ta je riba iskorištena toga dana za ručak u tom domu", kaže Barna. I u Gradskom društvu Crvenog križa Đakovo, kada je o hrani za potrebe raspodjele korisnicima, ali i za potrebe pučke kuhinje riječ, pušu i na hladno. Ravnatelj Đuro Brataljenović kaže kako ju nabavlja samo na temelju ugovora s poznatim dobavljačima. "Hranu iz tih zapljena dobiva HCK, a oni potom nas, društva na terenu, kontaktiraju o tome i dalje ju prosljeđuju. Pitaju nas jesmo li zainteresirani, kako stojimo s mogućnostima skladištenja i slično. Jer i potonje može biti problem. Gdje bih ja uskladištio, primjerice, tonu junetine da ju dobijem iz tih zapljena?!" kaže Brataljenović. Dodaje, hranu za distribuciju korisnicima tog društva nude i s drugih strana. "Zovu ljudi da bi dali piliće, pačiće... no odbijamo jer moramo udovoljiti strogim standardima HACCP-a, sve uzimamo samo od poznatih dobavljača koji jamče da je isporučeno ispravno", dodaje Brataljenović.


"Ako oduzeto ima status domaće robe, postupa se sukladno s Pravilnikom o načinu postupanja s predmetima oduzetim u prekršajnim postupcima koji su postali vlasništvo RH, a koji je donesen na temelju Prekršajnog zakona. Prema tom pravilniku, oduzeti predmeti mogu se besplatno dodijeliti, ako je to u javnom interesu", ističu u Carinskoj upravi. Zaplijenjena roba s tim statusom besplatno se može dodijeliti tijelima državne vlasti ako su ti predmeti pogodni za obavljanje njihove djelatnosti, potom jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i neprofitnim organizacijama koje obavljanju odgovarajuću djelatnost ako su to predmeti povijesne, arheološke, etnografske, kulturne, umjetničke ili znanstvene vrijednosti ili su pogodni za obavljanje humanitarne, socijalne, druge društvene ili općekorisne djelatnosti, a tu, ponovo, dolazimo do zaplijenjene hrane. "Dugotrajne namirnice poput šećera, kave, riže, brašna iz carinskih postupanja, ako je pakiranje originalno, vjerojatno bismo uzeli, no lako pokvarljive namirnice poput mesa, ribe, jaja - ne", kaže Barna.
Odluku o podjeli domaće robe donosi povjerenstvo područnog carinskog ureda. No primatelj robe dužan je o svome trošku provesti, ako je to potrebno, preglede ispravnosti, kao što su sanitarni, zdravstveni ili veterinarski.