Kultura
PREDSTAVLJENA NOVA IZDAVAČKA KUĆA

Citadela će tiskati knjige iz područja kazališta i povijesti
Objavljeno 5. siječnja, 2019.
U Zagrebu je javno prezentiran Projekt Citadela Sanje i Olivera Nikčevića

Krajem prosinca u Zagrebu je prvi put javno prezentiran Projekt Citadela Sanje i Olivera Nikčevića, projekt koji u kazalištu i povijesti ne slijedi trendove nego temeljne vrijednosti. Prezentirana je nova izdavačka kuća (Citadela libri), nova biblioteka (kazalište i povijest) i nova knjižara (Ulica F. Račkog 11, Zagreb).

U programu iznenađenja "Knjiga u salunu" u mozaičkom sudjelovali su autori, recenzenti, suradnici i prijatelji... Uz moderiranje Sanje Nikčević, govornici su kratko predstavili važne teme vezane uz projekt Citadela. Boris Senker govorio je o novoj biblioteci koja vjeruje da se neki odgovori mogu naći u knjigama, Karolina Vrban Zrinski, o tome kako je gubitak suvislog govora na sceni posljedica gubitka jasne poruke koju kazalište šalje, Miriam Mary Brgles o tome kako kazalište utječe na politiku i obratno, Nadira Puškar Musafić o tome kako je moguće dokazati postojanje i važnost katarze, pojma o kojem svi govore, Josip Janković o tome kako je moguće mjeriti ljudski osjećaj koji neka drama proizvede u gledatelju, Irena Kolar Vudrag, o tome kako je moguće pisati za mlade ono što ih i zabavlja i raduje, ali i koristi i osnažuje, Snježana Babić Višnjić, o važnosti neobičnog dramskog trojca Senker/Mujičić/Škrabe, koji su se smijali razotkrivajući mane društva, Oliver Nikčević o povijesnim naslovima koji su važni i danas, Gordana Ostović o ‘‘Knjizi u salonu‘‘ ili o tome kako je moguće knjige predstaviti uređujući prostor knjižare, Mirjana Hržić o pučkoj međimurskoj drami kao fenomenu (uz scene iz komedije Kalmana Mesarića, Mutni posli), Ljubo Kolar o tome kako se uređenjem prostora jedne knjižare može pisati pjesma... i Slavko Nedić o Rajmundu Kupareu pjevajući njegovu pjesmu.

Mala obiteljska
Citadela libri nova je relevantna specijalizirana mala obiteljska izdavačka kuća na hrvatskom i regionalnom tržištu koja afirmira temeljne ljudske vrijednosti i objavljuje publicističke i znanstvene naslove iz područja kazališta, književnosti i povijesti.

Razlog je pokretanja uvjerenje da je izlaz iz izdavačke/čitalačke/znanstvene krize u malim izdavačkim kućama koje vodi želja za objavljivanjem vrijedne literature, a ne profitom jer je upravo to temelj europske civilizacije.

Naš cilj je objavljivanje i distribucija naslova koji daju odgovore na neka važna pitanja, naslova koji su važni i za razumijevanje povijesti i za razumijevanje sadašnjosti, a koji nemaju odgovarajuć prostor u glavnoj struji znanstvenog i publicističkog izdavaštva, bilo zbog neobrađenosti, marginaliziranosti ili podcijenjenosti.

Po tome je jedinstvena!

Knjižara/antikvarijat
Nova knjižara/antikvarijat Citadela,Ulica F. Račkog 11. Zagreb, osim osnovne djelatnosti knjižare (prodaja i distribucija starih i novih knjiga i klasično i internetski) novi je prostor promocije i prezentacije knjiga s nekoliko specifičnosti koje ju čine jedinstvenim i pravim mjestom intelektualnog susreta, poticaja diskusije, rasprave, razmišljanja, postavljanja pitanja koja će i rezultirati nekim zaključcima i odgovorima.

Specifičnosti: 1. Specijaliziranost područja. U ponudi će biti nove i stare knjige iz dva specijalizirana područja (kazalište i povijest) na hrvatskom i stranim jezicima; 2. U ponudi će biti svi hrvatski književni i povijesni časopisi (znanstveni i publicistički), kao i relevantan izbor takvih časopisa na drugim jezicima; 3. Novi kriterij odabira prezentiranih knjiga drugih izdavača: knjige koje afirmiraju temeljne ljudske vrijednosti važne za razumijevanje povijesti i sadašnjosti; 4. Novi pristup čitatelju. Knjižara kao mjesto susreta i intelektualne rasprave bez vrijeđanja i mržnje, a uz argumente, zanimljiv, komunikativan i razumljiv govor za široku i stručnu publiku! U tu svrhu koristit ćemo nove tehnologije (Intelektualna internetska stranica, YouTube, društvene mreže itd.) i nove programe poput: Knjiga u gostima, Knjigaonica (radionice na temu objavljenih knjiga), Knjiga u salonu, Knjiga u cekeru, Knjiga u ruksaku, interaktivna predavanja, skupovi, natječaji i sl. Kao što će knjige koje objavljujemo, iako vrhunska znanost, biti pisane razumljivim i jasnim jezikom, ispričane kao zanimljiva priča, tako će i svi ostali programi u knjižari biti zanimljive i žive promocije spojene sa suvremenom distribucijom sigurno doprijeti do brojnih potencijalnih čitatelja.

Nova biblioteka
Suvremena teatrologija zašla je u slijepu ulicu: dokinula je dosadašnju ‘‘tradicionalnu‘‘ definiciju kazališta, prezrela većinu kazališne prošlosti i sadašnjosti te se bavi vrlo uskim segmentom kazališne umjetnosti koju priznaje jedino vrijednom. Zbog uskoće predmeta neprestano je u potrazi za ‘‘drukčijim‘‘ pogledom, pa odlazi u druge teorije i time dokida samu sebe pokušavajući postati antropologija, psihologija, sociologija....

Suvremena teorija je kroz dekonstrukciju i postmoderni pristup razaranja svih pojmova iz znanstvenog kanona izbacila one temeljne knjige koje jasno definiraju pojmove, svijet oko nas ili važnost različitih funkcija umjetnosti, čime je dovela do manjka temeljnih knjiga i jasnih definicija pojmova.

Vladavina sekularističkog svjetonazora izbacila je sve što se s njime kosi i nametnula vrlo usku funkciju kazališta (isključivo kritiku) kao jedinu vrijednost, dok je sve ostale funkcije (sveto/lijepo/dobro/korisno) koje su stoljećima vladale u europskom kazalištu prezrela kao "podilaženje publici". Biblioteka Kazalište bez maske vraća se upravo tradicionalnom, dramskom kazalištu, onome koji afirmira temeljne ljudske vrijednosti, ali kvalitetnim djelima pročišćava i uzdiže onog koji čita/gleda, te teoriji koja jasno definira pojmove i pokušava dati neke odgovore o svijetu oko nas.

Izdavaštvo
Biblioteka će izdavati/obraditi:

1. Temeljne udžbenike/priručnike. Reprinte nedostupnih starijih teorijskih knjiga (Fancev, Maraković, Prohaska, Freudenreich) i novonapisane temeljne knjige koje nedostaju (Rječnik teatroloških pojmova, pregledi epoha, predstavljanje autora, tema i opusa);

2. Teorijske knjige. Teme/pojmove koji u suvremenoj teatrologiji ne pripadaju glavnoj struji, a iznimno su važni za razumijevanje današnjeg kazališta, kao i kazališta u cjelini: npr. katarza (Nadira Puškar Mustafić), uloga hrvatskog kazališta u društvu od njegovih građanskih početaka (Miriam Mary Brgles), razvoj konvencija, pokazivanje temeljnih funkcija i razotkrivanje nastajanja prolaznih trendova i moda u kazalištu, pojedine struke (govor – Karolina Vrban zrinski), utjecaj knjiga na čitatelja (Bibliodrama - Ljiljana Sabljak);

3. Knjige kazališnih kritika (i razgovora), koje ne samo da predstavljaju autorski opus nekog kritičara nego i daju sliku kazališta određenog vremena ili prostora kad se objave u jednoj knjizi (Alen Biskupović o kazalištu u Slavoniji, Gordana Ostović razgovori emitirani na radiju, Zlatko Vidačković razgovori iz Vijenca).

4. Antologije. Važnost antologije je u tome da pokazuje kako ono što želimo pokazati nije iznimka nego pravilo, odnosno da postoji više drama unutar neke teme/stila/oblika...; 4a. Antologije i knjige drama onih pisaca izbačenih iz kanona; građanske drame od 18. i 19. stoljeća do danas, čime bi se kazalištima dao izbor i pomoglo redefiniranju kanona. Tako bi se ponovo skrenula pažnja na afirmativne drame, melodrame, pučke drame, igrokaze za mlade, religiozne drame; 4b. Antologije i autorske knjige drama pisaca koji su zapostavljeni, a važni su za razumijevanje kanona (npr. Antologija srednjovjekovne latinske drame, Antologija elizabetanske drame bez Shakespearea, koja bi prikazala kontekst u kojemu je izrastao Shakespeare, Antologija španjolske barokne drame itd.); 4c. Antologije i autorske knjige drama suvremenih hrvatskih pisaca koji nemaju prostor u glavnoj struji zbog vladavine trenda, a pišu vrlo kvalitetne drame. (Antologija pučke međimurske drame, Josip Eugen Tomić, Josip Freudenreich, Joza Ivakić, Kalman Mesarić...); 4d. Antologije i autorske knjige stranih autora, pregled suvremenog dramskog pisma ili tema drugih zemalja (Antologija američke afirmativne drame, Antologija nizozemske drame);

5. Razvoj nekog motiva ili teme važne u europskom kazalištu (Faust od lutke do Goethea, Svatković ili poziv svakom čovjeku, antologija tekstova i teorijskih prikaza srednjovjekovnih moraliteta o smrti);

6. Knjige drama za djecu i mlade, tekstovi u kojima se mladi susreću s kazalištem i njegovom snagom i karakterom, a od kojih nedostaju opusi važnijih dramskih pedagoga ili voditelja kazališnih grupa. (Irena Kolar Vudrag, Tina Primorac, Nada Zidar Bogadi).
Darko Kovačević
Prof. dr. Sanja Nikčević

urednica biblioteke

Vladavina sekularističkog svjetonazora nametnula je vrlo usku funkciju kazališta kao jedinu vrijednost, dok je sve ostale funkcije (sveto/lijepo/dobro/korisno), koje su stoljećima vladale u europskom kazalištu, prezrela kao “podilaženje publici”.
IZDAVAČKI PLAN ZA 2019. GODINU
l Rajmund Kupareo: Prebivao je među nama,

l Denis Peričić/Anita Peričić: Spektakli, mirakuli, sjete, sabrani dramski tekstovi 1997. - 2017.

l Sanja Nikčević: Afirmativno kazalište danas ili temeljne vrijednosti na sceni

l Miriam Mary Brgles: Borba za moć. HNK u Zagrebu ili od publike do politike 1895./2011.

l Karolina Vrban Zrinski: Kako govore hrvatski glumci. Prozodija scenskoga govora.

l Nadira Puškar: Suze u publici ili katarza u američkoj drami

l Alen Biskupović Zalog za budućnost, kritike i prikazi o kazalištu u Slavoniji 2010.-2016.

l Antologija srednjovjekovne latinske drame (dvojezično), izbor i prijevod Vinko Grubišić

l Irena Kolar Vudrag: Kupanje u smijehu, zbirka deset humorističnih dramskih tekstova za djecu i mlade

l Antologija pučke međimurske drame (dvojezično) izbor i prijevod Sanja Nikčević

l Mujičić/Škrabe/Senker Neuzorite igre za uzorite građane, sabrana djela neobičnog trojca
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

ANITA SCHMIDT 40 GODINA VJERNOSTI JEDNOM TEATRU, OSJEČKOM HNK-U

Hvala svima koji su mi u tom maratonu bili partneri

2

KNJIGA DAVIDA WALLIAMSA

Bezobrazni, tašti i ljutiti profesori

3

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA

Mahler: Uskrsnuće u Rijeci i Zagrebu