Magazin
ŠKOLA I EKONOMIJA: ĐURO NJAVRO

Za napredak u 2019. bit će presudna spremnost države da pokrene i brzo provede stvarne reforme!
Objavljeno 5. siječnja, 2019.
ZŠEM OSIGURAVA EKONOMSKO I POSLOVNO OBRAZOVANJE NA RAZINI NAJBOLJIH SVEUČILIŠTA SAD-a I EUROPE

Kraj sad već prošle 2018. godine uobičajeno je bio prigoda za razne inventure. Kad smo, primjerice, kod poslovnih škola u 2018., nesporno važnih obrazovnih ustanova, Zagrebačka škola ekonomije i managementa - skraćeno ZŠEM - tu je po mnogo čemu prva i sa značajnim međunarodnim utjecajem. ZŠEM obrazuje buduće hrvatske poslovne lidere, ekonomske stručnjake i inovativne poduzetnike. S više od dvije tisuće diplomanata, oko 150 predavača te 1200 studenata, ZŠEM je najveća privatna institucija za visoko obrazovanje u Hrvatskoj.

U ekskluzivnom novogodišnjem intervjuu za Magazin govori dr. sc. Đuro Njavro, dekan Zagrebačke škole ekonomije i managementa.

U jednom sažetom osvrtu - zašto je nastao ZŠEM i kako se razvijao od 2002. do danas? Drugim riječima, je li misija ZŠEM-a, da tako kažemo, ispunjena?

- ZŠEM je nastao kako bi se mladim ljudima u Hrvatskoj pružila mogućnost ekonomskog i poslovnog obrazovanja jednakog onome najboljih sveučilišta Amerike i Europe. Ideja je pripremiti mlade za natjecanje i uspjeh u tržišnom gospodarstvu koje se sve više povezuje i globalizira i stalno mijenja, pod utjecajem tržišnih i tehnoloških promjena. Već gotovo dva desetljeća to je misija ZŠEM-a i kriterij kojim procjenjujemo uspjeh.

PAMETNE DRŽAVE
Čime škola raspolaže danas?

- Danas je ZŠEM privatna visokoškolska ustanova s 53 stalno zaposlena. Njih 19 ima doktorat znanosti (10 stečenih na sveučilištima Europe), specijalističku razinu (MS, MBA) ima njih 13 ili su u radu doktorata znanosti (6). Približno tri četvrtine djelatnika ZŠEM-a ima obrazovanje specijalista (MS, MBA, LLM), PhD ili je u procesu stjecanja PhD. Takva struktura rezultat je velikih ulaganja škole u ljudski kapital, u naše djelatnike proteklih 17 godina.

Koliko je studenata završilo obrazovanje kod vas u ZŠEM-u?

- U proteklim godinama oko 3000 mladih postiglo je svoje obrazovanje na ZŠEM-u i danas uspješno djeluje i živi razvijajući svoje obitelji, poslove i karijere. Uglavnom u Hrvatskoj, a dio ih je u tridesetak zemalja diljem svijeta. Čak i oni koji žive u inozemstvu, ostali su povezani međusobno, s Hrvatskom, ali i sa školom koja im je bila odskočna daska.

Ukupno uzevši, jeste li zadovoljni ključnim odgovorom koji daje škola sve ove godine?

- Da, u bitnome mislim kako smo odgovorili prvotnom izazovu i da smo hrvatskim studentima ponudili izvrsno poslovno obrazovanje. To dokazuju i brojni uspjesi nekadašnjih studenata i ne samo u Hrvatskoj.

Sam naziv ZŠEM jasno sugerira vezu ekonomije i managementa. Koliko je ta povezanost zapravo ključna ne samo u obrazovanju kadra nego i općenito za razvoj i napredak zemlje, društva u cjelini, uzimajući u obzir globalizirani svijet, ali i neoliberalni kapitalizam koji se, dojam je, ipak oporavio, premda su mu mnogi prognozirali kraj?

- Državne politike moraju biti usklađene s djelovanjem i interesima gospodarstva i privatnog poduzetništva. Rado koristim pojam "pametne države", znači države koja ne konkurira svojim poduzetnicima koristeći njihov porezni novac, već nacionalne ciljeve postiže u suradnji s privatnim sektorom. Takva država treba jasne zakone, koji se provode za sve jednako, učinkovitu administraciju i nultu toleranciju na korupciju. Ima više primjera iz malih i vrlo uspješnih zemalja da je to moguće postići.

Učinkovita administracija bez korupcije, ne čini li se to teško postići uz dosta negativnoga nasljeđa iz prošlosti?

- Stalno ponavljam važnost jednostavnih zakona razumljivih običnom puku, kao i važnost nepotkupljive i dobro organizirane administracije. Posebno je važno da se na pozicije dolazi po kriteriju stručnosti, prethodnih iskustava i ozbiljnih referenci, a nikako ne po pripadnosti bilo kojoj organizaciji, bilo formalnoj ili neformalnoj. U zemlji u kojoj država i politika utječu izravno ili posredno na više od dvije trećine BDP-a, isključivi je recept za uspjeh fer natjecanje bez korupcije i meritokratski odabir ljudi na svim razinama.

Ne bude li ključnih reformi, produbit će se zaostajanje za drugima?

- Samo ideološki zaslijepljeni i neuki u jednoj krizi vidjeli su kraj kapitalizma. Bolji poznavatelji povijesti, a posebice ekonomske povijesti, znaju da je cijeli razvoj kapitalizma, a to znači i gospodarstva, posljednja dva stoljeća obilježen smjenama uspona i kriza, no uvijek na sve višoj razini kako ekonomskog bogatstva tako i novih tehnologija. Kapitalizam se pokazao kao vrlo prilagodljiv i žilav sustav ekonomske i primjerene mu društvene organizacije. One države koje to ne razumiju i koje sprječavaju tu prilagodljivost plaćaju danak zaostajanjem.

No ključne reforme kod nas izostaju bez obzira na to čija je vlada...

- Jedan od hrvatskih problema jest upravo izostanak prilagodbi promjenama, odnosno reformskih vizija, provedbama kojih bi javni sektor utirao put novome. To se najčešće demagoški opravdava brigom da se očuvaju radna mjesta, a to se pokazalo velikom grješkom. Tako se npr. kod nas u krizi poslije 2008. mudrovalo protiv prilagodbi jer bi to, kao, povećalo ionako veliku nezaposlenost. To je državu ostavilo u ulozi skupog krpanja postojećeg i neučinkovitog, umjesto da je usmjeri na olakšavanje i aktivnu pomoć onome što društvo vodi naprijed.

Ali privatni se sektor tad prilagodio, zar ne?

- Kad javni sektor ne shvaća svoju ulogu ralice u otvaranju prostora privatnim inicijativama i potrebama resursa koje iz njih proizlaze, preostaje vatrogasno djelovanje: umjesto da država npr. raznim mjerama olakšava prekvalificiranje i mobilnost radne snage, ona kaska za često posve predvidivim trendovima, pa je prisiljena popunjavati radna mjesta uvozom. Uostalom, uzmimo trenutačno najpropulzivniju privrednu granu turizam, samo kao primjer. Nije pomanjkanje kuhara i konobara najveća opasnost koja joj prijeti. Zaštita mora i obale kao prirodnih resursa, energetska i komunikacijska povezanost i slično zahtijevaju niz koordiniranih strukturnih zahvata, a brzina, odlučnost i nepristranost u provedbi prostornih i infrastrukturnih planova daleko su važniji za investicijske odluke i privlačenje stranog kapitala od primjerice neposrednih fiskalnih olakšica. No naša birokracija svoju ulogu i važnost umjesto toga prečesto nalazi u tumačenjima nepregledne šume često proturječnih zakona i propisa. A slično je u cijelom gospodarstvu, pa nije čudno da već gotovo dva desetljeća relativno nazadujemo u skupini 28 EU zemalja.

BIROKRATSKE PREPREKE
Rekli ste jednom prigodom - ako ne privučemo njemačke tvornice u Hrvatsku, naši će ljudi otići raditi u Njemačku...

- Neuređeni sustav vodi gubitku perspektive i temeljni je razlog iseljavanja radno sposobnog stanovništva u potrazi za boljim životom.

Što se RH tiče, načelno smo u kapitalizmu, premda još uvijek s odrazima socijalističkog mentaliteta. Kad se u takvom "odnosu snaga" gleda ekonomija, gospodarstvo, poduzetništvo... stoji li teza da hrvatskim tvrtkama i dalje nedostaje snažan i kvalitetan management uz, naravno, časne izuzetke?

- Hrvatska jest u kapitalizmu, ali plaća visoku cijenu nedostatku tržišta, natjecanja, konkurencije. Gotovo 25 godina nakon što je bankrotirao socijalizam i njegov model, Hrvatska se sporo prilagođava, daleko presporo u odnosu na druge države okruženja s kojima se u konačnici natječe. Donosimo puno zakona koje običan čovjek ne može razumjeti, a često i zakone iskrivljujemo podzakonskim tumačenjima, zatim i strahovito kasnimo u sudskoj primjeni.

Investitori često ističu sporo sudstvo...

- Sporo sudstvo stvara osjećaj bezakonja. Potpuno je neprihvatljivo da jedan spor u gospodarstvu može trajati godinama, pa i to navodi brojne poduzetnike da odustanu od ulaganja. Općenito, Hrvatskoj treba više tržišta i tržišnog natjecanja, manje administrativnih prepreka i, posebno, treba nam na svim poljima nulta stopa tolerancije prema korupciji.

Pojednostavnjeno - što je najvažnije u menadžmentu? I kako postati kvalitetan menadžer u RH? Neki su u tome uspjeli, a neki bogme nisu. U čemu je tajna kvalitetnog menadžerstva, da se tako izrazim? Osim obrazovanja, učenja, stjecanja iskustva... što je još važno, talent, hrabrost, odlučnost...?

- Za uspjeh u managementu je prije svega važna cjelovita osobnost, radna etika i tehnologija, briga za zaposlenike, jer oni su u konačnici najvrjedniji kapital svake organizacije. Talent je dobrodošao, no ako ga se stalno ne razvija kroz rad, učenje, lako će završiti bez rezultata... Managementu je najvažnije imati jasno postavljene ciljeve od strane vlasnika i stabilan pravni okvir uz brzu sudsku zaštitu zakonitosti.

U privatnim tvrtkama ciljevi vlasnika jasnije su definirani kroz dugoročnu održivost tvrtke, rast vrijednosti tvrtke i na kraju profitabilnost. No problem je u velikom dijelu gospodarstva gdje je javni sektor značajan vlasnik i gdje smo naučeni da ciljevi organizacije budu pod utjecajem dnevne politike i stranačkih ili parcijalnih interesa. Tu je teško govoriti o profesionalnom managementu, pa je danas sve teže naći profesionalan management za takve pozicije.

GODINA NEIZVJESNOSTI
Kad se sve uzme u obzir, možemo li u idućoj, 2019. godini očekivati novi uzlet kvalitetnog poslovanja u RH, a time i zamjetniji ekonomski i gospodarski razvoj. Koji su pritom rizici kojih će sigurno biti?

- Privatne tvrtke neovisne o državnim narudžbama nastavit će svoj put borbe na tržištu, domaćem, ali sve više i europskom. Za najveći broj srednjih tvrtki hrvatsko tržište je nedovoljno i njihov rast u 2019. ovisit će o njihovoj međunarodnoj konkurentnosti i pronalaženju tržišta izvan Hrvatske. U tom dijelu ispred njih su rizici što će se događati u svjetskoj ekonomiji. Suočeni smo s brojnim ekonomskim, ali i političkim neizvjesnostima u Sjedinjenim Američkim Državama i Europskoj uniji, a posebno zabrinjava situacija u nekim važnim zemljama partnerima kao što je npr. Italija.

Što je za Vas ključno u 2019. godini?

- Za promjene u dijelu gospodarstva koji je manje-više pod utjecajem države, za napredak u 2019., bit će presudna spremnost države da pokrene i brzo provede stvarne reforme. U tom pogledu nemam prevelikih očekivanja - možemo se samo nadati da se trendovi iz 2018. koliko-toliko nastave, uz moguća pogoršanja zbog iznenadnih poremećaja u EU okruženju i na svjetskim financijskim tržištima. Sve u svemu, 2019. godina bit će slična 2018., uz brojne rizike da bude lošija.

Razgovarao: Darko JERKOVIĆ
Za najveći broj srednjih tvrtki hrvatsko tržište je nedovoljno i njihov rast u 2019. ovisit će o njihovoj međunarodnoj konkurentnosti i pronalaženju tržišta izvan Hrvatske.
Hrvatska birokracija svoju ulogu i važnost prečesto nalazi u tumačenjima nepregledne šume često proturječnih zakona i propisa...
Kapitalizam se pokazao vrlo prilagodljiv i žilav sustav ekonomske i društvene organizacije. Države koje to ne razumiju i sprječavaju tu prilagodljivost plaćaju danak zaostajanjem.
MARIN VAHLE

Ovdje je studiranje manje stresno

 

Marin Vahle došao je u Hrvatsku na razmjenu sa Sveučilišta Goethe iz Frankfurta. Zbog majke, koja je iz Hrvatske, Marin je oduvijek održavao i njegovao veze s Hrvatskom te je na kraju odlučio provesti semestar u Zagrebu. Imali smo priliku pričati s njim o Njemačkoj, Hrvatskoj, ali i o njegovim planovima za budućnost.

Možete li nam reći malo o sebi?

- Moj tata je iz Njemačke, a mama mi je iz Hrvatske. Rođen sam i odgojen u Frankfurtu, gdje sam studirao na Goethe sveučilištu u Frankfurtu.

Moji roditelji nikada nisu pričali hrvatski s mojim bratom i sa mnom, ali svako ljeto provodili smo na hrvatskoj obali pa sam naučio jezik vrlo brzo samo igrajući se na ulici s djecom. Gramatika mi ne ide savršeno, no mislim da se govorno mogu dobro izražavati.

Kako to da ste odlučili provesti semestar u Zagrebu?

- Htio sam ići na razmjenu ili na stažiranje u inozemstvo. Moj originalan plan bio je dobiti staž u Velikoj Britaniji, no to je ispalo teže nego što sam zamišljao. Pronalaženje dobrog staža nije tako lako, a i Velika Britanija je jako skupa. Tako da sam prvo odlučio ići na razmjenu, a Hrvatska mi je prva pala na pamet. Imam obitelj s kojom mogu živjeti ovdje i koja mi može pomoći kad god mi nešto zatreba.

Poznavanje Zagreba i različitih ljudi samo čini ovo iskustvo razmjene još boljim. Mogu živjeti kao da sam lokalni. Volim ovu državu i uvijek sam sanjao o dolasku ovamo, ne samo na odmore, a ovo je bila savršena prilika. Imam prijateljicu u Njemačkoj koja je bila studirala ovdje prošle godine i dala mi savjet da odem u Hrvatsku te da ću imati odličan semestar. To me jako ohrabrilo. Također me zanimao standard života i edukacije. Moja majka je studirala na javnom sveučilištu u Zagrebu te sam smatrao da na ovaj način ja mogu proživjeti njezin način na koji je studirala.

Kakvo je vaše iskustvo što se tiče studiranja na ZŠEM-u?

- Nisam znao puno o ZŠEM-u prije nego što sam došao ovamo. Slušam predavanja na engleskom, no smatram da bih ih mogao slušati i na hrvatskom.

Ovo je moje prvo iskustvo s obrazovanjem izvan Njemačke i drukčije je od onog na što sam se naviknuo. Najveća razlika je u broju učenika na predavanjima. U Frankfurtu često možete vidjeti do 700 studenata u jednoj predavaonici. Zbog toga ne možete imati bilo kakve interakcije s profesorima. Jako cijenim bliske odnose s profesorima na ZŠEM-u. Jedina stvar koja mi nedostaje je infrastruktura koju veliki kampus pruža, no definitivno vidim beneficije koje dolaze od strane malog kampusa.

Također bih volio istaknuti da u Frankfurtu proletimo kroz literaturu, dok ovdje stvari radimo sporije i imamo vremena za postavljanje pitanja, vježbanje na raznim primjerima i slično. Sve u svemu, studiranje u Frankfurtu bilo je stresnije.

Koji su vam ciljevi? Imate li ambicije vezane za Hrvatsku u budućnosti?

- Moj cilj je postati uspješni konzultant. Frankfurt je savršena lokacija za to. Spreman sam raditi koliko god moram da ostvarim taj cilj.

U budućnosti bih također volio spojiti moj život u ove dvije države. U bližoj budućnosti vidim se u Njemačkoj samo zbog jednostavne činjenice - velike razlike u plaćama. Svjestan sam trenda iseljavanja ljudi iz Hrvatske te da im je glavna motivacija maknuti se.

Volim ovu državu, no to je do ljudi i mentaliteta. Kvaliteta življenja je tako visoka da se mogu zamisliti da ostanem ovdje na duže vrijeme. (Priredio: D.J.)
Možda ste propustili...

TEMA TJEDNA: DIGITALNA TRANSFORMACIJA HRVATSKE (I.)

Krećemo se brže, ali moramo početi trčati!