Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika CROMA od svog osnutka 1990. godine na kraju svake kalendarske godine dodjeljuje strukovno priznanje i nagradu Menadžer godine najboljim gospodarstvenicima iz cijele Hrvatske. Do sada je ovu prestižnu nagradu primilo 250 menadžera i poduzetnika, a dodijeljena je i krajem ove godine.

Naime, u Hrvatskoj kao i ostatku svijeta, da bi tvrtke bile uspješne moraju imati učinkovito i odgovorno vodstvo. Vođe su u praksi vrlo često i menadžeri čija je osnovna uloga planiranje, upravljanje i usmjeravanje poslovanja. No ključno je pitanje kakve su kompetencije hrvatskih menadžera i karakteristike koje ih čine uspješnima ili pak neuspješnima. Hrvatski menadžeri u većini su visokoobrazovani ljudi, sa znanjem jednog stranog jezika i sa znanjima koja im omogućuju učinkovito upravljanje. Tako bi bar trebalo biti. Odnosno, hrvatski menadžeri najviše razine trebali bi posjedovati slične karakteristike kao i visokorangirani profesionalci na globalnoj razini, no činjenica je da RH menadžeri za njima zaostaju, uz časne iznimke. Zbog toga bi se trebalo posvetiti poboljšanju njihovih kompetencija, uvođenjem promjena koje će uvelike osnažiti njihove mogućnosti učinkovitog upravljanja, stava su brojni stručnjaci. Neovisno o tome u kojemu sektoru tvrtka posluje ili koje je veličine, u današnje vrijeme poslovanje bez menadžera gotovo da nije moguće. S obzirom na to da razvoj u svim područjima iz dana u dan sve više raste, tvrtke se suočavaju s novim tehnologijama, brzim razvojem, komunikacijama, kao i ekonomskim i drugim problemima. Stoga osoba može biti uspješan menadžer samo ako posjeduje niz karakteristika koje su potrebne za obavljanje zadataka iz tih područja. Zbog toga menadžer ne može biti bilo tko, nego samo osoba koja svojim karakteristikama može inspirirati druge i razumjeti ih.

Svaki uspješan menadžer, pa i u Hrvatskoj, mora imati odgovarajući stupanj obrazovanja, što je jedna od temeljnih pretpostavki za, na početku karijere, dobivanje željene menadžerske pozicije, a poslije i napredovanje. Prema jednoj od analiza, većina hrvatskih menadžera posjeduje visoku stručnu spremu, čak njih 71 %. Nešto manje je magistara struke, koji čine 16 %, a još manje doktora znanosti - samo 3 %. S druge strane, sve je manje onih bez završenog visokoškolskog obrazovanja, bez kojeg nije moguće daljnje napredovanje bez nekog oblika poznanstva. U hrvatskom biznisu djeluje 2 % menadžera sa srednjoj stručnom spremom i 8 % s višom. Prema istraživanju, hrvatski su menadžeri najbolji na području komunikacija i rješavanja problema, nakon čega slijedi strateško planiranje i pružanje usluga kupcima. S druge strane, menadžeri su znatno lošiji u odabiru kadrova, upravljanju promjenama, motiviranju i pregovaranju. U Hrvatskoj je najveći broj menadžera ekonomske struke, 49 %, nešto je manje tehničke struke, 37 %, a najmanje je pravnika, samo 6 %. Ostalih 8 % ima neku drugu struku.

Kako su ekonomska znanja prijeko potrebna za obavljanje menadžerskih poslova, ekonomisti su najviše zastupljeni na tim radnim mjestima. Iako se uz djelatnost vežu neka specifična znanja, postoji potreba za poznavanjem stranih jezika, i to neovisno o samoj djelatnosti. Bez poznavanja engleskog jezika danas gotovo da s visokim obrazovanjem nije moguće pronaći posao. Za menadžere se stoga preporučuje poznavanje bar dva ili više strana jezika. Istraživanja pokazuju da se hrvatski menadžeri mogu pohvaliti poznavanjem engleskog jezika, koji govori čak njih 98 %. Bez poznavanja engleskog jezika danas gotovo da i nije moguće ostvariti menadžersku karijeru, a ako se govori o poznavanju više njih, to je menadžer u većoj prednosti. Ipak, samo se nešto manji broj hrvatskih menadžera može pohvaliti da poznaje i neki drugi strani jezik. Ovdje se prvenstveno govori o njemačkom i talijanskom jeziku, koje govori 30 %, odnosno 22 % menadžera. U hrvatskom su biznisu zastupljeni i francuski, ruski i španjolski te u vrlo maloj mjeri neki drugi jezici. Ni jedan strani jezik ne govori 2 % hrvatskih menadžera.

S obzirom na to da mnogi hrvatski menadžeri (uz časne iznimke, ponavljamo) ipak zaostaju za inozemnima, potrebno je vršiti dodatna ulaganja u njihovo educiranje kako bi oni svojim znanjima i vještinama doista mogli konkurirati svjetskima. Prema tome, tvrtke bi trebale identificirati samo najbolje osobe koje su se spremne nositi i suočavati s najtežim izazovima poslovanja. Da bi osoba postala uspješan menadžer, potrebno je postojanje pozitivnih ekonomskih i gospodarskih uvjeta za tvrtku, kako bi on mogao predstaviti svoje mogućnosti. No to je samo početna stavka koja ne znači ništa ako osoba nije spremna na stalni i mukotrpan rad u poslu koji voli. Isto tako, potrebno je stvoriti tvrtku u kojoj će zaposlenici biti zadovoljni, a samim time kreativniji i spremniji na veća ulaganja u tvrtku.

Što se menadžerskih zarada tiče, u Hrvatskoj djeluje veliki broj menadžera plaćenih od deset, pa do vrtoglavih sto tisuća kuna mjesečno. Tako je primjerice, osim što joj je i šef, bivši vlasnik danas posrnulog Agrokora Ivica Todorić proglašavan menadžerom godine, hvaljena i nagrađivana priznanjima bila je i Ljerka Puljić, nekadašnja izvršna potpredsjednice Agrokora.

Inače, na ljestvici najutjecajnijih žena hrvatskog biznisa nalazi se i Gordana Kovačević, jedna od najuspješnijih i najnagrađivanijih hrvatskih, ali i europskih menadžerica, koja je od početka 2005. godine predsjednica tvrtke Ericsson Nikola Tesla. Prema njoj, osnovnu ulogu u uspješnom vođenju tvrtke ima prvenstveno poštovanje prema suradnicima te nakon toga profesionalizam i ustrajnost, kao osnovni elementi zdravog poslovanja bilo kojeg poduzeća. Također je važno, ističe Gordana Kovačević, da svaki uspješan menadžer izbjegava negativne misli i fokusira se samo na pozitivne stvari. U skladu s time, u rječniku uspješnog menadžera ne bi smjele postojati riječi poput problema, krize i slično, nego su to izazovi koje je potrebno riješiti.

Emil Tedeschi također je ime koje se proteklih godina sve češće spominje u hrvatskim medijima, zbog sve boljeg poslovanja Atlantic Grupe, čiji je vlasnik i osnivač. Tedeschi je nekoliko puta bio proglašavan menadžerom i poduzetnikom godine. Atlantic Grupu osnovao je 1991. godine, kada je ona sa samo šest zaposlenih u vrlo kratkom roku ostvarila znatne rezultate. Tijekom godina Atlantic Grupa je rasla, pa tako i kredibilitet Tedeschija, koji je 2002. prvi put proglašen menadžerom godine. Od tada do danas, tvrtka je preuzela niz drugih tvrtki i izvan granica Hrvatske. Atlantic Grupa nije osjetila recesiju i gospodarsku krizu kao i ostatak Hrvatske.

Za razliku od uspješnog Tedeschija, uz Ivicu Mudrinića uspješnost se nerijetko dovodila u pitanje. Mudrinić je bio predsjednik uprave Hrvatskog telekoma duži niz godina. S čelnog mjesta istupio je 2013. godine, prelaskom u njemački Deutsche Telekom. Uz njega se vežu brojne afere, a hrvatski zviždači prozivaju ga da je za tvrtke u kojima je radio, posebno HRT i HT, napravio više loših poteza, nego korisnih.

Na oku ugodnim korporativnim stranicama Kraša naći ćete gotovo sve o kompaniji. Međutim na njima nećete naći ni slova o najvažnijoj osobi kompanije, koja njome vedri i oblači duže od desetljeća - Marici Vidaković, iako je lik i djelo prokuristice Vidaković dobro poznato svima onima koji ozbiljnije prate domaću poslovnu scenu, posebice nakon izbijanja krize u Agrokoru. Uglavnom, M.V. je prije 40 godina bila obična radnica, a danas je ključna osoba u Krašu i Agrokoru, piše tportal.hr, pemda ju gotovo nitko ne naziva menadžericom. Mogli bi još nabrajati primjere iz poslovnog, menadžerskog svijeta RH, neke pozitivne, a neke negativne, posebno one generirane iz vremena tranzicije i kriminala vezanog uz to nesretno razdoblje. No, to je druga i duga priča...

Kako je Hrvatska uz sve pozitivno u recepciji i korumpirana zemlja, također se može zaključiti da u nas djeluje i niz menadžera bez potrebnih kvalifikacija, koji često koriste poznanstva i zaobilaze definirane procedure, a sve radi ostvarenja željenog cilja, odnosno osobnih interesa. Kad se, pak, sve zbroji, nadolazeća 2019. ipak bi trebala biti razvojna godina kada je riječ o menadžmentu. Jer, što god tko mislio, zemlja bez kvalitetnih i sposobnih menadžera teško da se može uspješno razvijati ekonomski i gospodarski. Primjeri iz svijeta to pokazuju, pa se u tom smislu moramo što prije priključiti pozitivnim menadžmentskim trendovima globalno razvijenog i naprednog svijeta.