Nije li najljepše okupiti se obiteljski za Božić, zajedno se pomoliti i poželjeti jedni drugima najveće želje? To je zapravo Božić, to je njegovo najveće bogatstvo!

Iako danas to mnogi ne shvaćaju, nego Božić poistovjećuju s obilnim stolovima, najskupljim poklonima, zasljepljujućim lampicama i nadasve natjecanjem tko će imati raskošniji i bogatiji advent. Ovo je još jedna od onih priča što je pravo bogatstvo i veličina Božića, ovo je priča o baki, majci, kćeri i unuci, ovo je priča o generacijama koje su različito odrastale, možda ćete se i nasmijati, ali ovo je priča o kolačima, onim posebnim, božićnim kolačima. Danas poneke majke samo okrenu broj na novom smartphoneu i nazovu jednu od svojih najdražih slastičarki da ispeče koju ‘’tacnu’’, jer one ‘’doista nemaju vremena još i za to’’.

No, najbolja su božićna vremena bila kada su se majke i bake stisnule uz staru zidanu peć i brižno mijesile i pripremale kolače od onoga od čega su imale, ali uvijek ih je bilo za sve i svi su slatko pojedeni. Kroničar starih vremena i običaja Ivan Grgurić iz Nove Jošave ovako je, prema svome sjećanju, opisao seoski, starinski blagdanski stol za Badnjak i Božić...

- Badnjak je posni dan. Vrijeme je za večeru. Ukućani se okupe oko stola. Molitva. Stol krcat posnim jelom. Ima tu svega. Placke, pečeno tijesto na vrućoj plotni, savijene i bogato začinjene mljevenim orasima, kuhane kalotine, a to su zapravo osušene šljive te osušene kriške jabuka i krušaka, zatim polovice pečene misirke, svježe jabuke, kruške, orasi … Božićni obiteljski stol puno je bogatiji. Iz rerne miriše pečena prasetina, svinjska plećka iz paca ili šopana guska. Posebna pažnja posvećena je božićnim kolačima. Sjećam se da sam svojoj majci danima školskim krasopisom prepisivao recepte u teku, koja je redovno nakon pečenja božićnih kolača bila masnih listova. Imala je mama i nekoliko tih teka prepunih izblijedjelih listova i slova naslijeđenih od svoje bake i prabake - priča Grgurić.

Njegova supruga Verica prisjetila se koji su to kolači krasili blagdanski stol u neka stara, jednostavnija, ali ljepša vremena.

- Sve se radilo s puno ljubavi od domaćih namirnica: brašno, svinjska mast, jaja, orasi, med… U dućanu se kupilo šećer, listovi oblatnih, malo čokolade i soda bikarbona. Najčešći božićni kolači bili su šape, domaći keksi, breskve, medenjaci i oblatne. Posebno pamtim te takozvane kekse na mašinu. Riječ je zapravo o keksima za koje se napravi smjesa i stavljaju se u ‘’flajš mašinu’’, dakle mašinu za meso, na izlasku iz mašine se stave limene modle u raznim oblicima, srca, zvijezde, bora, lista i drugo - priča Verica.

Puno je ovakvih recepata i sjećanja, a nerijetko se i danas mnogi odlučuju vratiti u ta stara vremena i okušati se u izazovu pripreme delicija iz nekadašnjih vremena. U ove dan Božića, svatko bi trebao pročitati bar jednu rečenicu priča iz starih vremena, jer one donose tu istinsku čar Božića, ljubav toplog doma, čvrsti obiteljski zagrljaj i tajnu neuništive vjere u čovjeku.