Za razliku od mnogih dijelova Hrvatske i svijeta, gdje se komercijalizacija uvukla u sve pore života, uključujući i blagdane, lijepo je znati da još uvijek postoje mjesta gdje je tradicija i dalje živa i gdje se najsvečaniji dani u godini provode onako kako se to radilo prije gotovo cijelog stoljeća.

Jedan od takvih primjera je i belišćansko prigradsko naselje Bocanjevci, u kojem su ne samo stariji nego i mladi mještani i njihova djeca s ljubavlju prigrlili takav način života te pridonijeli da njihova životna sredina dobije titulu etnosela, u kojem svako doba godine ima posebnu čar…

Blagdansko vrijeme u Bocanjevcima ne počinje s danima pred Badnjak, nego se ono živi cijelog došašća, jer već nakon sezone kolinja počinju pripreme za Božić, počinje priču povjerenik Grada Belišća za mjesto Bocanjevci, Bojan Vuksanić.

I ove su godine bocanjevačke udruge bile na brojnim adventskim događajima. Ženska vokalna skupina Bocanjevčanke nastupala je tako u Belišću, Aljmašu, Valpovu, a nedavno i u Kloštar-Ivaniću. Muško pjevačko društvo Bocanjevački pajdaši, koje također njeguje tradicijsku glazbu svoga mjesta i šireg zavičaja, nastupilo je u Orahovici, a cijelo mjesto posebno veseli nastup najmlađe skupine lokalnog KUD-a Šokadija s njezinom voditeljicom Karolinom Solanjski na Adventu u Vukovaru 13. prosinca.

„Uvriježeno je mišljenje kako se suhi starinski kolači peku samo pred Božić, a u Bocanjevcima se oni pripremaju cijelog adventa, osobito preko tjedna. Šape, vanilin-kiflice, krancle, pokoraji i brojni drugi suhi kolači krase stolove bocanjevačkih domova cijeli prosinac, a mlađe žene i djevojke preuzele su tu tradiciju od svojih mama, baka i svekrva, tako da su im svojim umijećem pripremanja starinskih delicija već neko vrijeme dostojna konkurencija, što nas sve osobito veseli i čini zadovoljnima, jer smo sigurni da ta tradicija neće izumrijeti“, uvjerava nas Vuksanić.

Badnja večer posebna je u svakom domu. Kao i u ostalim dijelovima Slavonije, za Badnjak se priprema fiš, no ne zaboravljaju se ni jela koja su pripremali naši stari u starinskim „kujnama“. Rezanci sa sirom, makom ili orasima, turkinja (tublek), kalotine (kriške jabuka ili krušaka koje se već tijekom jeseni suše u peći za ovu prigodu) i danas su pred Božić na posebno okićenim blagdanskim trpezama bocanjevačkih domova.

„Iako su današnji domovi drukčiji, ugodniji i uređeniji od onih kakve su imale naše bake i djedovi, gdje smo se kao djeca na Božić bezbrižno valjali po slami, slama se i danas, iako u manjim količinama, nalazi pod stolom zajedno s posudom u kojoj su žitarice, koja se kod nas naziva mivačka. Prije unošenja slame u kuću se ulazi sa svijećom pod kojom se i večera i iščekuje rođenje Kristovo“, prepričava Vuksanić.

Misu polnoćku nerijetko svojim glasovima uveličaju Bocanjevčanke, a da bi u župnoj crkvi bilo što svečanije, svake se godine pobrine mladi bračni par Božana i Saša Piškorjanac – istinski zaljubljenici u tradiciju i svoje mjesto, koji su ove godine 20. put u filijalnoj crkvi postavili i uredili štalicu te okitili borove. Gotovo kao djeca taj su običaj s puno ljubavi započeli sa svojim roditeljima, koji su bili seoski zvonari, no i danas, deset godina nakon što to više nisu, Božić im je nezamisliv bez toga, u čemu im sve više pomažu i njihovi sinovi Patrik i Luka.

Mnogi Bocanjevčani pričaju da im je božićno jutro gotovo nezamislivo bez poležaja. „Nakon buđenja odlazim redovito prvo svojim roditeljima, gdje uz obvezni pozdrav ‘Sretan Božić, Isusovo porođenje!’ udaranjem žaračem po vatri zaželim svega obilja, kako za Božić tako i u cijeloj novoj godini. U znak zahvalnosti, tata mi tada oko vrata objesi kobasicu, koju sada po tradiciji dobiva moj sin Jakov, na kojega prenosim taj običaj“, priča Bojan.

Iako je gotovo nemoguće pobjeći od novih trendova, utjecaja zapadnjačkog načina života i konzumerizma, kao i globalizma, u Bocanjevcima, koji ponosno nose titulu etnosela, prepoznali su opasnost za opstanak starih običaja koju sa sobom nose takvi trendovi i trude se očuvati običaje, osobito u radu s mladima. Svojim primjerom, prepričavanjem običaja i manifestacijama prenosi se ono najbolje od života što je krasilo naše bake i djedove i ne dopušta se da to olako padne u zaborav.

Samo finale Božića ove godine će se, drugi put, odvijati u prostorijama mjesnog doma, gdje će se 29. prosinca na manifestaciji “Božić u etno-selu” publici predstaviti članovi KUD-a Šokadija i pjevačke skupine.