Objavljeno 18. prosinca, 2018.
Američkim metiljem i dalje je zaražen veliki postotak jelenske divljači, a ništa se ne poduzima, kažu baranjski lovci
BELI MANASTIR - Prije približno tri godine dogodilo se ono čega su se lovci i ljubitelji prirode najviše pribojavali. Prvi primjerci kapitalne divljači, naime, naletjeli su tada na žilet-žicu, koju su Mađari, prema nalogu premijera Viktora Orbana, postavili kako bi državu zaštitili od izbjeglica.
Naučile na žicu
Jedan mađarski lovac tih je dana na svom Facebook profilu objavio fotografije uginule divljači koja se zapetljala u žicu zaradivši pritom brojne ozljede. Kako su tada tvrdili očevici, u pokušaju da preskoči četiri metra visoku neprirodnu granicu, još nekoliko primjeraka divljači zaplelo se u žicu te od ozljeda uginulo. Pogranična zona između mađarske i hrvatske Baranje, zapravo, vjekovno je migracijsko područje jelenske (i ostale) divljači, pa nije ni čudo da se ova prepreka, nažalost, pokazala smrtonosnom.
- Jedan od putova divljači je onaj od mađarskog državnog lovišta, šume Bida, preko Busiklice i Banova brda do Puškaša te natrag. U šumi borave danju, a noću se hrane. Tako to traje stoljećima - govore baranjski lovci, prisjećajući se kako su se na području duboševačkog i kneževačkog ‘‘atara‘‘ mogla vidjeti krda od kojih zastaje dah, koja su bezbrižno prelazila iz države u državu u potrazi za hranom i ‘‘ljubavnim plijenom‘‘. U čemu ih od 2015. godine sprječava žilet-žica. Svom srećom masovnijih zapletanja jelenske divljači, kako je vrijeme odmicalo, nije bilo jer riječ je o inteligentnim životinjama koje su se na ‘‘Orbanovu žicu‘‘ brzo priviknule.
U Mađarskoj više
Potvrđuje to i Pavo Damjanov, predsjednik LD-a Belje iz Duboševice, čije se lovište proteže na približno 4000 hektara.
- Prošle godine našli smo dva uginula jelena u blizini žice, za koje je utvrđeno da nisu ustrijeljena. Ove godine nismo pronašli ni jednoga. Ne može se, dakle, reći da je zbog žice uginulo na stotine jedinki, ali je činjenica kako jelenske divljači na našim revirima ima gotovo upola manje nego prije. Prije nekoliko godina, primjerice, bilo ih je po 2000 komada, kada govorimo o pograničnom području, a sada ih je do 1000 - govori Damjanov, dodajući kako ih je u mađarskim pograničnim područjima bilo i po 3000 komada, a sada ih je - više. ‘‘Svjetlo na kraju tunela‘‘ vidi se po godišnjem prirastu. Lovci u sjeveroistočnom dijelu Baranje odstrijele stotinjak primjeraka godišnje, ali je mlade divljači i po 150-ak više, što na neki način dokazuje kako se jelenska divljač polako privikava na barijere koje im je ljudska ruka pripremila.
- Puno veći problem od žice je američki metilj. O ovom nametniku se malo piše, a on se proširio na cijelu Baranju. To je veliki problem. Njime je zaražen veliki postotak jelenske divljači, a ništa se ne poduzima - tvrdi Damjanov, naglašavajući kako njegovo, ali i sva ostala lovačka društva sve imaju dokumentirano.
Osim od američkog metilja, divljač stradava i u prometu. Naglašava kako ne prođe tjedan a da se ne dogodi najmanje jedan ‘‘bliski susret‘‘ divljači s vozilima.
Ivica Getto
divljač i promet
Tjedno je bar jedan “sudar” na cesti
Rika jelena nakon žice je utihnula
Na probleme sa žicom upozoravali su i ekolozi. ‘’Žica će stvarati najveće probleme zimi, kada izvori hrane postanu rjeđi’’, rekao je Tibor Mikuška, a poznati fotograf, Mario Romulić, koji dokumentira stanje faune, ustvrdio je kako je najveći problem u razdvojenim krdima jer se zbog žice događa da s jedne strane bude previše košuta, a s druge ‘’višak’’ jelena’’. Naglasio je kako zbog svega toga u Kopačkom ritu prije dvije godine rike gotovo da nije ni bilo. I lovci potvrđuju kako je od vremena postavljanja žice rika jelena gotovo minorna.