Objavljeno 15. prosinca, 2018.
Plenković: Da bi se izbjeglo da EU bude percipirana kao prostor za odljev ljudi, potrebna nam je snažna injekcija investicija
Hrvatska u okviru pregovora o novom višegodišnjem financijskom okviru EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. traži da se uvaže njezine specifičnosti kao najmlađe članice kako se europski projekt u Hrvatskoj ne bi percipirao samo kao prostor za odljev ljudi, nego i kao snažna poluga za poticanje gospodarskog rasta i standarda ljudi.
Rupa u proračunu
"Imamo jedan segment članstva, slobodu kretanja ljudi, zbog čega se ima osjećaj da je EU doslovno prostor za odljev ljudi uz ionako veliki demografski problem. Stoga, da bi se izbjeglo da nam Europska unija bude percipirana kao prostor za odljev ljudi, potrebna nam je snažna, brza, konkretna injekcija investicija iz europskog proračuna kako bismo podignuli razinu razvoja i standarda ljudi i rast BDP-a", rekao je Plenković u petak prije početka drugog dana summita, sumirajući prvi dan sastanka na vrhu zemalja članica EU-a, na kojemu se razgovaralo o višegodišnjem proračunu, Brexitu te vanjskopolitičkim temama.
Čelnici EU-a prvi put su u četvrtak raspravljali o prijedlogu Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. - 2027. koji je Komisija predstavila početkom svibnja. Europska komisija predložila je veći proračun za 27 zemalja članica nego što je sadašnji sedmogodišnji proračun, koji uključuje 28 članica, s Velikom Britanijom, koja je veliki netouplatitelj s oko 12 do 14 milijardi eura godišnje. Osim rupe u proračunu koja ostaje zbog odlaska Velike Britanije, pojavile su se nove potrebe koje treba s puno više sredstava financirati iz europskog proračuna poput migracija, zajedničke obrane, zaštite vanjske granice itd. Komisija je stoga s jedne strane predložila povećanje doprinosa država članica u europski proračun, a s druge smanjenje sredstava za pojedine politike poput kohezije za 10 posto i zajedničke poljoprivredne politike za 15 posto. I dok se bogatije članice protive povećanju nacionalnih doprinosa u europski proračun, a podržavaju smanjenje kohezijskih sredstava, siromašnije članice imaju suprotan stav - nemaju ništa protiv podizanja nacionalnog doprinosa, ali se protive smanjenju sredstava za koheziju i poljoprivredu. "Sa svojim kolegama elaborirao sam da nam apsorpcija onoga što predstavlja europsku solidarnost kroz redistribucijsku moć europskog proračuna ide, ali ne ide dovoljno brzo da bi se osjetilo na povećanom rastu", rekao je Plenković dodajući da je Hrvatska tek pet godina članica. Istaknuo je da u prosjeku u zemljama članicama udio europskih sredstava u investicijama iznosi oko 8,5 posto, a u Hrvatskoj 80 posto. "Zato su nama ta sredstva ključna", rekao je.
Plenković je rekao da je cijelu ovu godinu njegova vlada angažirana u kontaktima s Europskom komisijom i drugim institucijama kako bi, unatoč predloženom ukupnom smanjenju sredstava za koheziju i poljoprivredu, Hrvatska zadržala približno ista sredstva za te dvije politike kao u sadašnjem višegodišnjem proračunu.
Najmlađa članica
"Rekli smo da se mora uvažiti specifičnost da je Hrvatska najmlađa članica, da samo pet godina koristi europske fondove i mislim da nailazimo na razumijevanje", rekao je Plenković. Također se zauzeo da se Hrvatskoj osigura i dulji rok za korištenje europskih sredstava, to jest da se za nju zadrži pravilo N+3, što znači da se sredstva mogu apsorbirati tri godine nakon zaključivanja ugovora o pojedinom projektu. Plenković je rekao da nije točno da Hrvatska ima najmanji rast od novih članica. "To nije točno. Poanta je da imamo zdravi rast. Imali smo SDP-ovu vladu koja se zadužuje, pa onda imate veći rast, a to onda znači da oni koji dođu iza nje trebaju smanjivati kamate i vraćati dug. Prije smo imali situaciju da smo zaduživanjem generirali rast, mi se ne zadužujemo na taj način, radimo fiskalnu konsolidaciju i imamo zdravi rast i to je poanta ovoga rasta od 2,9 posto koji imamo", rekao je. Hina
“Shvaćaju da postoji problem u BiH”
Hrvatski premijer izjavio je da nakon njegovih istupa o Bosni i Hercegovini sada čelnici zemalja članica EU-a shvaćaju da u BiH postoji problem s izbornim zakonom i da ga treba riješiti. Plenković je već u dva navrata, na sastancima Europskog vijeća, govorio o BiH i pitanju izbornog zakona u toj zemlji. Prvi put je o tome govorio sredinom listopada, a sada ponovno na dvodnevnom summitu u Bruxellesu. “Mogu reći da sada vlada veliko razumijevanje za tu temu među kolegama. Mislim da smo je sada otvorili, da ljudi shvaćaju da postoji problem i da ga treba riješiti”, rekao je Plenković.