Profesor Alexander Wolski dekan je Visoke poslovne škole u Katowicama (Poljska) i doktor znanosti iz područja sociologije. Profesionalni interes dr. Wolskog usmjeren je na istraživanje života lokalnih zajednica uz rijeke te utjecaj rijeke na transformaciju zajednice, istražujući povijest, razvoj i komunikacijske strategije kao i uzajamne odnose područja uz rijeke.

U studenom ove godine dr. Wolski boravio je tjedan dana na Sveučilištu u Osijeku te je, osim niza sastanaka na temu pokretanja suradnje s osječkim Sveučilištem, održao i predavanja za studente sociologije na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Bio je to povod za razgovor za Sveučilišni glasnik.

Što Vas je potaknulo na suradnju sa Sveučilištem u Osijeku i uključivanje u Erasmus+ program razmjene? Zašto je Osijek bio Vaš izbor?

-Tražeći sveučilište na kojem bih proveo dio Erasmus razmjene i održao nastavu, prije svega tražio sam sveučilište koje ima studij sociologije. Na osječkom Sveučilištu uspio sam ostvariti dobar kontakt i započeti razgovor o svojem dolasku. Također, za mene je bitan element bliskost kultura naših zemalja, Poljske i Hrvatske. Sljedeći je korak o kojem sam razmišljao i koji je za mene jako važan – povijest grada u koji idem i povijest Sveučilišta koja je u Vašem slučaju bogata i zanimljiva. Osobno, volim mjesta bogate arhitekture, a kada je Osijek u pitanju, moju su pozornost privukle zgrade u Europskoj aveniji, jednom riječju – secesija.

U ranijim razgovorima spominjali ste projekt na temu rijeke. Možete li ukratko objasniti o čemu je riječ?

-Točno, dio mojega istraživačkoga rada odnosi se na proučavanje rijeke koja je okosnica transformacije u sociološkom, ekonomskom i urbanom planiranju. I to je bio jedan od razloga zašto sam birao upravo Osijek. Istraživački rad na temu rijeke dio je projekta koji radim na matičnoj ustanovi, a riječ je o projektu koji financira Vlada Poljske. Nadam se da ću u tom segmentu na osječkom Sveučilištu uspjeti pronaći kolege s kojima bih proširio to istraživanje i u Osijeku.

Koji su glavni ciljevi projekta kojim se bavite?

-Ciljeva je više, a istaknuo bih najvažnije. To su odnos rijeka – društvena zajednica, zatim definiranje glavnih prepreka u razvoju područja uz rijeke, kreiranje zajedničkoga nazivnika rijeke u odnosu na povijesni razvoj područja uz rijeku, sociološki odnos prema rijeci nekada, danas i u budućnosti te naša razmišljanja i nedoumice usmjerene na daljnji razvitak društvene zajednice.

Koliko nam je poznato, ovo nije Vaš prvi posjet Hrvatskoj. Što Vas je najviše privuklo da biste došli u Hrvatsku? Što biste posebno istaknuli?

-Jako teško pitanje…U ovome trenutku imam brojne razloge, no u početku baš i nije bilo tako. Prvi sam put posjetio Hrvatsku prije 12 godina, motiviran naravno ljepotom morske obale, toplim morem i lijepim vremenom. Svakim sljedećim dolaskom istraživao sam dalje i više pa sam tako otkrio zanimljivu i bogatu kuhinju koju imate, zatim regionalnu raznolikost i različitosti Zagreba, Istre, sjevera Hrvatske… Ta raznolikost stvara zanimljiv mozaik koji utječe na arhitekturu, običaje, kuhinju. Uz sve navedeno, kao sociologa, zanimaju me sociološke posljedice posljednjega rata koji se dogodio ovdje te unutarnje kulturne razlike u Vašoj zemlji. To je nepresušna tema kao i opća ekonomska i politička situacija u Hrvatskoj. Tu ponajprije mislim na pitanje odlaska mladih, a situacija je slična i kod nas u Poljskoj. Stvarno imamo mnogo sličnosti.

Nakon održanih predavanja za studente sociologije na Filozofskom fakultetu u Osijeku i sastanaka u sveučilišnoj Službi za međunarodnu suradnju, vidite li zajedničke interese te mogućnosti za buduću suradnju između Katowica i Osijeka?

-Vidim. Mislim da su dobre mogućnosti za suradnju u smislu istraživanja na temu rijeka – lokalna zajednica. Osim toga, suradnju bismo mogli ostvariti općenito zajedničkim istraživanjima kolega iz Osijeka i Katowica u području komunikologije, sociologije, kulture i sigurnosti gradova. Drago mi je bilo čuti da najveći broj inozemnih studenata u okviru Erasmus razmjene k vama dolazi upravo iz Poljske. Siguran sam da će se takav trend nastaviti i ubuduće. Vjerujem da je moj dolazak početak naše suradnje u području razmjene nastavnika i studenata iz Katowica i Osijeka, a suradnja se može razvijati i u okviru zajedničkih projekata s kolegama s Filozofskoga fakulteta u Osijeku. Stoga valja razmisliti o potpisivanju bilateralnoga sporazuma na razini naših čelnika i tako omogućiti suradnju u različitim sferama znanosti.