Stjecanje hrvatskoga državljanstva ubuduće bi trebalo biti lakše za pripadnike hrvatskog naroda u inozemstvu i hrvatsko iseljeništvo, predlaže Vlada u Izmjenama Zakona o hrvatskom državljanstvu koje je sa sjednice u četvrtak uputila u saborsku proceduru.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izvijestio je kako je od početka primjene Zakona o državljanstvu, od 1992. godine do danas, naturalizacijom u hrvatsko državljanstvo primljeno nešto manje od 1,1 milijun stranih državljana. U taj broj nisu uračunane osobe koje se izravno upisuju u knjige državljana jer državljanstvo stječu podrijetlom, kao djeca hrvatskih državljana, bilo da žive u Hrvatskoj ili inozemstvu.


Izmjenama zakona povećava se dobna granica za prijavu u evidenciju hrvatskih državljana do navršene 21. godine života djeci rođenoj u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njegova rođenja hrvatski državljanin. Također, izostavlja se generacijsko ograničenje za stjecanje hrvatskog državljanstva za potomke iseljenika te se njih i njihove supružnike oslobađa obveze udovoljavanja pretpostavci poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja. Za bračnog druga osobe čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za državu, propisuje se uvjet življenja u Hrvatskoj s odobrenim boravkom u trajanju od jedne godine. Omogućava se i stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem za maloljetnu djecu čiji je jedan od roditelja stekao hrvatsko državljanstvo kao iseljenik ili potomak iseljenika iz Hrvatske ili na temelju pripadnosti hrvatskom narodu. Predlaže se i pojednostavljenje izvođenja dokaza za pripadnike hrvatskog naroda koji ne raspolažu osobnim dokazima o pripadnosti hrvatskom narodu, a za čije je roditelje nedvojbeno utvrđena pripadnost hrvatskom narodu. Također, predlaže se davanje svečane prisege za osobe koje hrvatsko državljanstvo stječu naturalizacijom, kao i to da državljanstvo više ni po kojoj zakonskoj osnovi ne bi mogla steći osoba koja ga se prethodno odrekla kao punoljetna osoba. Državljanstvo će se moći i izgubiti, ako je stečeno na temelju braka sklopljenog iz koristi ili lažnim predstavljanjem ili prijevarom u postupku stjecanja.
Vlada je Ministarstvu financija dala ovlast za sklapanje nagodbe s Gradom Zagrebom radi mirnog rješenja spora te suglasnost za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna u idućoj godini, da Zagrebu isplati 268,9 milijuna kuna na temelju presude zagrebačkog Trgovačkog suda oko isplate sredstava za tzv. decentralizirane funkcije. Ministar financija Zdravko Marić rekao je kako je ta odluka posljedica sudskih sporova zbog rješenja Ministarstva financija iz 2012., u vrijeme vlade Zorana Milanovića, na koje se Grad Zagreb žalio te dobio sudski spor. H