ĐAKOVO

Levanjska Varoš, najsiromašnija općina Đakovštine, sa skromnim osnovnim proračunom koji je, bez dobivenih sredstava za projekte, za ovu godinu samo 2.000.000 kuna, susrela se s nekoliko slučajeva gdje nasljednici nekretnina na njezinu području te nekretnine ne žele prihvatiti jer su – pod teretima. U takvom slučaju one prelaze u vlasništvo jedinice lokalne samouprave (JLS), a čime one nisu sretne jer im to samo donosi obveze i probleme. Jer, što s imovinom opterećenom hipotekama I drugim nepodmirenim obavezama prema bankama, osigurateljima, factoring agencijama, a dug je dug i mora se podmiriti?! Prihvaćanjem nasljedstva, nasljednici moraju preuzeti i terete na njemu s tim da, ističe đakovački javni bilježnik Nikola Brač, visina preuzetog tereta ne može prijeći vrijednost naslijeđene imovine. "Ako je dug veći od nje, nasljednik ne odgovara za razliku duga", dodaje Brač.

- Dosad smo imali jedan takav slučaj. Nasljednici su se odrekli nasljedstva jer je nekretnina bila pod teretom, a vjerovnik je bilo osiguravajuće društvo. Pripala je Općini, a ona se odrekla te imovine u korist potražitelja obveza, u korist osiguravajućeg društva koje je prihvatilo nekretninu - kaže načelnik Slavko Tidlačka. Pod teretima su kuće, šume, zemljišta..., a problem će se, ističe, tek pokazati u punoj dimenziji za sve "lokalce".

- Imovinu koju nasljednici zbog tereta ne žele mi kao JLS moramo preuzeti, no ne moramo ju i trajno preuzeti, bitno je samo da brzo odreagiramo, da ju onome tko nad njom ima potraživanje ponudimo, ako procijenimo da se nama njezino preuzimanje ne isplati, a najčešće je upravo to slučaj - kaže Tidlačka. U skladu s tim, Općina je brzo odreagirala prema osiguravajućem društvu i "proslijedila" mu neželjenu nekretninu.

– Potrebno je brzo odreagirati, inače nam ovršitelj kao JLS-u može blokirati račun; promptno angažiramo odvjetnika i u roku od desetak dana moramo se očitovati. Druga je stvar da se takva situacija dogodi u Zagrebu ili nekom drugom gradu, a gdje nekretnine "drže" cijenu pa se isplati preuzeti je i s teretom, no ovdje su nekretnine, poglavito starije, bagatela - kaže Tidlačka.

Stare kuće ovdje se mogu naći već od 5.000, pa do 10.000 eura. "Nov(ij)e su od 30 do 50 tisuća eura", dodaje Tidlačka. Na drugom kraju Đakovštine, u najrazvijenoj njenoj općini, Semeljcima, kaže načelnik Grga Lončarević, dosad se nisu susretali sa situacijama da tamošnjoj lokalnoj samoupravi pripadne nekretnina jer ju nasljednici ne žele zbog tereta na njoj. No zato ovaj kraj ima problem s praznim kućama, imovinom koju nakon smrti posljednjeg, uglavnom vremešnog ukućanina, nema tko naslijediti. Riječ je o ošasnoj imovini, koja u takvim slučajevima pripada JLS-u.

– Imamo slučaj gdje je jedna baka umrla u staračkom domu i naša Općina dobila je poziv na ostavinsku. Rekli su – baka nema nijednog nasljednika… - kaže Lončarević i ocjenjuje kako je u svakom od ukupno pet tamošnjih sela više od 50 praznih kuća.

– Razmišljamo o jednom modelu koji se drugdje već provodi u takvim slučajevima, iako to ne jamči da će zadržati mlade - lokalna samouprava daje 20 - 25 tisuća kuna nekome tko će kupiti staru, praznu kuću. Probat ćemo jedan takav poziv pustiti u novoj, 2019. godini. No imovine pod teretima, a da je pripala našem JLS-u, nismo imali, ja govorim o "čistoj" imovini, a za koju imamo upite. Račun za naše obveze za nju šalje se u gruntovnicu, a ona šalje ima li nasljednika ili ne… - kaže Lončarević.

Njegov kolega Tidlačka za takvu, ošasnu imovinu kaže da je na području varoške općine dosad bilo slučajeva da, jer nema nasljednika, ona pripadne Općini.

– Nitko se nije javio od nasljednika i mi ćemo ju uvrstiti u našu imovinu i gledati kaku ju iskoristiti, mijenjati, prodati. Većinom se tu radi o malim suvlasničkim dijelovima pa je jedna od opcija i prodati ju vlasnicima koji imaju većinski dio - kaže Tidlačka.

Nikola Brač kaže kako njegov javnobilježnički ured ima tri slučaja gdje nasljednici ne žele nasljedstvo zbog tereta - u Đakovu, Drenju i Selcima. Nakon rješenja o ošasnoj imovini, ona potpom pripada JLS-u, dodaje.

– Ne znam kako će ti predmeti završiti, moramo još zvati treći nasljedni red, moraju se svi nazvati, do pradjeda. Mukotrpno je to, ne možete ni adrese nasljednika naći… - kaže Brač, uz ocjenu da u takvim slučajevima nasljednici ne žele ni surađivait jer im zbog tereta takva imovina nije atraktivna i ne zanima ih njezina daljnja sudbina.