Bruto inozemni dug Hrvatske iznosio je na kraju kolovoza 38,6 milijardi eura, što je 990 milijuna ili 2,5 posto manje nego godinu prije, pa je pao na najnižu razinu od listopada 2008. godine, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA). „Dinamika godišnjeg pada inozemnog duga traje još od prosinca 2015. godine”, stoji u njihovom osvrtu na podatke Hrvatske narodne banke.


Kreditne institucije značajno su poboljšale svoju neto inozemnu poziciju, što je uobičajeno tijekom ljeta zahvaljujući snažnijem priljevu deviza tijekom središnjeg dijela turističke sezone. Inozemnu poziciju poboljšala je i središnja država, nakon što je u srpnju otplatila dospjelu obveznicu, stoji u analizi RBA. Smanjenje vanjskog duga na godišnjoj razini rezultat je smanjenja duga drugih monetarnih financijskih institucija, inozemnog duga ostalih domaćih sektora te inoduga središnje banke.


Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem kolovoza spustio se na 13,6 milijardi eura ili 5,5 posto manje nego godinu dana prije. Pritom je nastavljen trend razduživanja koji na godišnjoj razini datira od siječnja 2016. godine. S druge strane, bruto inozemni dug opće države porastao je za 2,9 posto na godišnjoj razini i na kraju kolovoza iznosio je 13,8 milijardi eura. „Time su četvrti mjesec zaredom nastavljene pozitivne godišnje stope rasta. Rast bruto inozemnog duga zabilježen je i kod izravnih ulaganja, koja bilježe pozitivnu godišnju stopu rasta od studenoga 2016.”, navode analitičari RBA. Do kraja godine očekuju nastavak inozemnog razduživanja svih ključnih sektora.
Kako inozemni dug pada, a bruto domaći proizvod (BDP) raste, njegov udjel u BDP-u već je neko vrijeme u silaznoj putanji. Stoga analitičari RBA očekuju nastavak pada udjela bruto inozemnog duga u BDP-u i idućih godina.H n