Sasvim je jasno da se zakomplicirala, a može se dogoditi i da propadne hrvatska kupnja rabljenih izraelskih vojnih zrakoplova F-16 nakon što je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa Izraelu blokirala prodaju tih zrakoplova.

Američka vlada, naime, državi kojoj je prodala svoje avione mora odobriti eventualnu prodaju nekoj trećoj zemlji. U slučaju izraelskih zrakoplova, toj državi SAD ne dopušta prodaju zrakoplova Hrvatskoj navodno zbog toga što su u te zrakoplove američke proizvodnje ugrađeni izraelski suvremeni elektronički sustavi kako bi zrakoplovi bili prodani Hrvatskoj, i to na natječaju na kojem je sudjelovao i SAD. U Trumpovoj administraciji ljuti su zbog toga te drže da Izrael želi zaraditi na račun SAD-a.


Treba podsjetiti kako je hrvatska Vlada 29. ožujka donijela odluku o kupnji od Izraela 12 zrakoplova F-16 C/D Barak, starih tridesetak godina, za koje bi Hrvatska u idućih deset godina trebala izdvojiti 2,9 milijardi kuna.


Iz američkog veleposlanstva u Zagrebu u petak je medijima stiglo priopćenje u kojem se navodi kako SAD s Hrvatskom i Izraelom surađuje na pronalasku prihvatljive opcije koja bi omogućila potvrdu ugovora o kupoprodaji izraelskih zrakoplova F-16.


"Tijekom pregovora bili smo dosljedni i jasni vezano uz tehničke uvjete pod kojima bi pristali na sklapanje ugovora", naglašava američka strana. "U ovim trenucima aktivno surađujemo s Izraelom i Hrvatskom kako bismo dogovorili prihvatljivu opciju koja ispunjava hrvatske potrebe unutar zadanog vremenskog razdoblja", navodi se u priopćenju američkog veleposlanstva.


Ministar obrane Damir Krstičević u petak je novinarima kazao kako Hrvatska o zrakoplovima nije dobila nikakvu službenu obavijest. "Činjenica je da je vlada SAD-a dala dopuštenje Izraelu da može nuditi taj F-16 Hrvatskoj, i taj dokument mi imamo", izjavio je Krstičević.


Premijer Andrej Plenković ne vjeruje da bi proces nabave zrakoplova mogao biti ugrožen. "Nama je kao Vladi bilo važno da je teret odgovornosti na osiguravanju suglasnosti koju SAD mora dati bilo kome tko je nekad od njih kupio neku vrstu naoružanja, teret dobivanja te suglasnosti je na izraelskoj strani. Što se hrvatske strane tiče, mi nismo ni u kakvoj posebno opterećujućoj situaciji, sve što je napravljeno s naše strane bilo je u dobroj vjeri, ostalo je eventualno između Izraela i SAD-a‘‘, rekao je Plenković novinarima.


Analitičar portala Obris - Obrana i sigurnost Igor Tabak upitan za komentar upozorio je kako je ipak još uvijek riječ o medijskom napisu koji nije dobio službenu potvrdu.
- Već se neko vrijeme nagađa o teškoćama u tom poslu, što zapravo i nije novost. Od početka se znalo da svaka od zaprimljenih ponuda vojnih zrakoplova ima svoje pluseve i minuse. Kod ove izraelske ponude minusi su bili prilično jasni i obuhvaćaju upravo probleme koje sada gledamo. Dakle, probleme s NATO kompatibilnošću - odnosno povratkom tih američkih aviona u krug NATO-a te s pitanjem produljenja životnog vijeka tih aviona na način koji su zamislili Hrvatska i Izrael, što je izuzetan tehnološki posao kakav do sada nije rađen. Nekoliko je stvari koje se rade prvi put i oni su automatski izvor određenih rizika. Za sada termini ovoga posla još nisu narušeni, iako je jasno da postoje kašnjenja i problemi. Nije jasno jesu li ti problemi i rješivi u skladu s rokovima koje si je Hrvatska zadala i koji su od početka čitavog postupka bili "vrlo uski" i tražili su da se mnogo stvari po redu poklopi - kazao je Tabak za Glas Slavonije. Dodao je kako je Hrvatska znala što bira i da su postojali rizici kod tog izbora, čije će rješavanje biti zahtjevno. "Nadam se da cijela ta situacija nije takva da će čitav posao biti ugrožen", naglasio je Tabak.