Iznimno u ovom, 29. i prošlom, 28. sazivu, kazališno-teatrološka manifestacija Krležini dani na inicijativu predsjednika Odbora, akademika Borisa Senkera, obrađuju temu Redatelji i glumci hrvatskoga kazališta. Razlog je opsežnost i značaj toga vibrantnoga segmenta hrvatskoga glumišta kroz povijest i danas, ali i hrvatske dramske književnosti i kazališta uopće.

Na inicijativu HNK u Osijeku utemeljeni 1990., odmah uz potporu Odsjek za povijest hrvatskog kazališta i glazbe HAZU i Filozofskoga fakulteta Osijek, zapravo su Krležini dani počeli postavljanjem monumentalnog spomenika Krleži u Perivoju kralja Držislava, rada Marije Ujević. Od tada do danas sjecište su i po mnogima najvažnija teatrološka manifestacija

- S obzirom na to da na prošlom sazivu tema nije do kraja iscrpljena, predsjednik je Odbora, akademik Senker odlučio za drugi dio ove godine. Ova je godina specifična i po tom što, uz stalnih 7-8 izlagača koji su stalni na Danima, brojnija je mlađa i srednja generacija teatrologa i dramatologa. Vjerujem da su zbog toga sretni i osnivači, jer to znači da će Krležini dani daleko prebaciti tri desetljeća bavljenja hrvatskom dramom i kazalištem - kaže izv. prof. dr. sc. Ivan Trojan s Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Osijek, član Odbora Dana. Iako je na Dane dolazio još kao student, kao izlagač već bilježi zavidan kontinuitet od 12-13 godina.

- Još kao student sam redovito i sa zanimanjem pratio Krležine dane kao krovni znanstveni skup posvećen drami i kazalištu, iščekujući dolazak uvaženih teatrologa i njihova predavanja, a večerima gledao sjajne predstave, najbolje u sezoni hrvatskih kazališta - prisjetio se Ivan Trojan svojih studentskih dana, ističući kako je i danas kao profesor zadovoljan odazivom studenata. Posebice ga veseli vidjeti svoje studente, jer to mu je, kaže, potvrda da ih je i on uspio zainteresirati. U svakoj generaciji studenata postoji određeni postotak onih koje ne treba posebice ‘tjerati‘ na znanstvene skupove poput ovoga, promocije knjiga.

- Moram ponoviti da je ovo središnja teatrološka manifestacija u Hrvatskoj i studenti našeg fakulteta imaju prigodu čuti precizne informacije o povijesti hrvatskog kazališta na najsofisticiraniji način. Uvjeren sam da će, poslušavši jednu sesiju predavanja, otići bogatiji za 30-ak informacija, koje će zasigurno jednoga dana iskoristiti u svom profesionalnom radu - pojašnjava Ivan Trojan.

Ono što Krležine dane obilježava već godinama, a odnosi se na znanstvenu sesiju, uključivanje je ljudi iz struke, pa su među izlagačima bili mnogi redatelji, glumci, dramski pisci, koji unose svježu krv u - kako ga prof. Trojan naziva - hladni znanstveni diskurs.

- I ove će godine biti tako, a za istaknuti je, primjerice, Roberta Raponju koji će govoriti o svom redateljskom postupku. Bit će tu i ljudi koji su vodili ili još uvijek vode hrvatska kazališta i vjerujem da će biti zanimljivo poslušati njihove referate - ističe prof. Trojan, napominjući kako su i ove godine važan segmetn prateći programi, tj. promocije knjiga objavljenih od prošlih Dana, izložbe i predstave.

- Svima zanimljiv uvijek je Zbornik s radovima s prošlogodišnjeg saziva, koji će biti predstavljen u petak, uoči početka znanstvenog dijela Skupa, u 9 sati u Svečanoj dvorani FFOS-a - najavljuje Trojan, koji će Zbornik i predstaviti.

S obzirom na činjenicu da je sljedeći saziv jubilarni, 30., za očekivati je neko monografsko izdanje.

- Uvjeren sam da će se 30 godina Skupa održati u još boljim okolnostima, nego što su ove. Svakako valja istaknuti da svake godine Skup pratilo i Ministarstvo kulture i Ministarstvo znanosti i obrazovanja, što znači da se svih ovih godina brinu o Krležinim danima - zadovoljno napominje Ivan Trojan, uz kojega Odbor čine i Antonija Bogner-Šaban, Miroslav Čabraja, Martina Petranović, Robert Raponja te Božidar Šnajder.
Prvoga je dana na rasporedu 14 znanstvenih referata, dok bi ih u subotu, u istom prostoru, s početkom također u 9 sati, trebalo biti 12.