Regija
USPJEŠAN IZVOZNIK IZ GUNJE

Dom Parket ima svoje tržište i želi rasti, ali problem je sirovina
Objavljeno 3. prosinca, 2018.
Od Hrvatskih šuma dobiju samo 5 posto potrebnih količina, drvo moraju kupovati od privatnika i plaćati ga puno skuplje
GUNJA

I dok brojne obitelji s pograničnog područja na istoku županjske Posavine, prije četiri i pol godine poharanog katastrofalnom poplavom, odlaze trbuhom za kruhom u potrazi za boljim životom, mladi poduzetnik Antonio Marković iz Gunje odlučio je ostati u Hrvatskoj, izboriti se za svoje mjesto na tržištu, proširiti proizvodnju i zapošljavati ljude.

Vodi obiteljsku tvrtku Dom Parket d.o.o. koja izrađuje elemente za proizvodnju hrastovog parketa, a dijelom i sam parket, koji je prepoznat i vrlo tražen na tržištu. Tvrtka zapošljava 24 djelatnika, koji rade u jednoj i pol smjeni. Orijentirani su na tržište Švicarske i Austrije.

- Našim dugogodišnjim kupcima vrlo sam zadovoljan, jako su korektni, sve odlično funkcionira I što se tiče prodaje, nemam potrebe išta mijenjati. Što se tiče cijena na tržištu, došao sam do nekakvog maksimuma i tu sam zadovoljan - kaže Marković.

Interes kupaca za proizvodima Dom parketa je velik, no proširenje proizvodnje koči nedostatak dovoljnih količina sirovine.

Količina uvijek ista
Noćas je u ponoć zaključen natječaj za ugovore za dodjelu trupaca za sljedeću godinu. Kada bi mu Hrvatske šume odobrile količine trupaca koje je opravdao i za koje su utvrdili da je potrošio u prošloj godini, a riječ je približno 5000 kubika, to bi mu, kaže, bilo dovoljno za proširenje proizvodnje. Napominje da nema smisla ulagati i ići u finalizaciju ako nema osiguranu sirovinu. A kako stvari stoje, ugovor koji mu nude za 2019. je 230 kubika, što je samo pet posto od potrebnih količina.

- U sustavu Hrvatskih šuma određena mi je početna količina od 230 kubika, a do sada je u praksi uvijek bilo da onoliko koliko sustav sam odredi, toliko mi na kraju bude i odobreno. Uvijek sam dobivao količinu od 230 kubika, bez obzira na to što sam radio, koliko imam zaposlenika, koji sam proizvod proizvodio, uvijek je bilo 230 kubika. Prve godine s tri zaposlena i proizvodnjom faktički nikakvom, samo smo rezali dasku, dobio sam 230 kubika. Sada se proizvodi i parket i elementi, što je viši stupanj finalizacije u odnosu na tu godinu. Danas imam i 23 zaposlena, a količina je ista, nema apsolutno nikakve promjene - ustvrdio je.

Marković sirovinu kupuje na području od Kapele do Zagreba i dovozi je u Gunju, u Cvelferiju, koja se nalazi u srcu Spačvanskog bazena – najveće šume hrasta u Europi, a do čijih trupaca lokalni drvoprerađivači ne mogu doći.

Rrazlika u cijeni
- Prosječna cijena u Hrvatskim šumama za kubik hrasta, znači pilanska roba koju kupujem, nakon što su je podigli, sada iznosi 850 kuna, a takva privatna roba u prosjeku je oko 1500 kuna za kubik. Recimo da je to nekih 600 kuna razlike i za potrebne količine od 3500 do 4000 kubika godišnje moram platiti više oko 2,5 milijuna kuna u odnosu na iznos koji bih plaćao da imam ugovor s Hrvatskim šumama - pojašnjava.

Osiguranje dovoljnih količina sirovine značilo bi i ulaganje u nove strojeve i opremu i rad punim kapacitetom u dvije smjene.

- Kod mene su plaće od 3500 do 5000 kuna, i svjestan sam toga da nisu velike. Kada bih imao ugovor od Hrvatskih šuma, proširio bih proizvodnju, time bi se otvorio prostor za povećanje broja zaposlenih i rast plaća, koje bi se kretale u rasponu od 4500 do 6500 kuna, što bi za naše područje bila jako dobra plaća - zaključuje. Vjeruje da bi, unatoč masovnom odlasku radno sposobnih ljudi iz Cvelferije, potrebne radnike uspio pronaći. I upravo bi to, smatra, i bio poticaj ljudima da ne odlaze, da ostanu kod kuće, i da u svome selu i od svoga rada mogu pristojno živjeti. On je odlučio ostati jer radi ono što voli, a time ujedno želi dati i svoj doprinos oporavku toga kraja.

Marija Lešić Omerović
Tolušić: Sve je pravedno i transparentno
Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić za Glas Slavonije je ustvrdio da je podjela trupaca u Hrvatskim šumama pravedna i transparentna, sve je vidljivo na webu. “Potrebe su puno veće nego što Hrvatske šume sijeku trupaca, ali dijelimo isključivo po transparentnim kriterijima, a ne po babi i stričevima. Nema varanja. Ono što ja želim jest da mali narastu, definitivno, što ne znači da trebamo ubiti velike”, ističe. Drveta na tržištu ima, ali nema po cijenama HŠ-a. Kada bi se išlo na licitaciju, Šume bi uprihodile oko 200 milijuna kuna više, ali ministar sumnja da bi to drvo tada kupila hrvatska drvna industrija.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike