Objavljeno 1. prosinca, 2018.
Vlada je u petak sa sjednice u Hrvatski sabor u drugo čitanje poslala paket od šest konačnih prijedloga zakona koji se odnose na mirovinsku reformu. Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako je cilj mirovinske reforme imati uravnotežen sustav s većim mirovinama i osiguranim prosperitetom budućim generacijama, a smatra da je Vlada u postojećim gospodarskim i financijskim okvirima pronašla optimalna rješenja.
Premijer je apostrofirao "mjeru demografskog karaktera" kojom se svim majkama, kada ispune uvjete za mirovinu, za svako rođeno i posvojeno dijete dodaje šest mjeseci ostvarenom stažu.
Iz Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava kritizirali su pojedine zakonske prijedloge, navodeći kako dio njih "nije bio raspravljan u radnim skupinama, niti su ga predstavnici mirovinske industrije zaprimili u predstavljenom obliku." "Društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima zalažu se za transparentnost poslovanja i stoga nemaju ništa protiv prijedloga da Vlada imenuje predstavnika osiguranika u nadzorne odbore mirovinskih društava, iako ne vidimo opravdane razloge za takvu zakonsku promjenu", navodi u priopćenju UMFO. Također i upozorava kako Vlada odnosno Ministarstvo imenovanjem svojih predstavnika u nadzorne odbore preuzimaju i odgovornost, "pa apeliramo da se prilikom izbora članova nadzornih odbora vodi računa prvenstveno o njihovoj stručnosti."
Što se tiče predložene odredbe da se članovi uprava mirovinskih društava i njihovi zaposlenici povuku iz nadzornih odbora tvrtki čiji su mirovinski fondovi dioničari, u UMFO-u smatraju kako se na taj način stvara nejednakost među vlasnicima dionica, odnosno mirovinskim fondovima kao dioničarima uskraćuje se pravo koje imaju drugi vlasnici dionica. "Predstavnici mirovinskih fondova svojim su odgovornim sudjelovanjem u radu nadzornih odbora pridonijeli razvoju tvrtki, pri čemu su taj posao radili i rade bez ikakve naknade, a istovremeno su preuzimali punu odgovornost i za odluke jamčili svojom osobnom imovinom.
Jedna od zadaća društava za upravljanje mirovinskim fondovima jest i poticanje razvoja hrvatskog gospodarstva, što uključuje poticanje razvoja tržišta kapitala, a ujedno time i razvoja tržišta rada. Mirovinski fondovi svojim radom u nadzornim odborima pridonijeli su transparentnosti izvještavanja istih tvrtki, kao i razvoju korporativnog upravljanja. Uvijek ističemo da nije dobro da se politika uključuje u donošenje poslovnih odluka za koje je nužna stručnost i upućenost u tematiku, pa se nadamo kako predložena zakonska rješenja neće značiti političko odlučivanje o radu mirovinskih fondova koji moraju voditi računa prije svega o svojim članovima i njihovim interesima", navode iz Udruge.
I.Mikulić
Najniže mirovine rastu 3,13 posto
Premijer Andrej Plenković kazao je da će se odlazak u mirovinu sa 67 godina početi primjenjivati od 2033. godine, a smanjuje se penalizacija za prijevremenu starosnu mirovnu s 0,34 na 0,3 posto mjesečno. Umirovljenicima s najnižom mirovinom od 1. srpnja 2019. mirovina će rasti za 3,13 posto. Premijer je istaknuo da se vodilo računa i o osobama s invaliditetom jer se proširuje krug onih kojima se vrijeme povedeno na radu računa kao staž osiguranja s povećanim trajanjem, a korisnicima drugog stupa omogućava se izbor u kojem će sustavu ostvariti mirovinu - samo u prvom stupu uz dodatak od 27 posto ili mirovinu iz oba obavezna stupa. Izdvojio je i mogućnost da mirovinski fondovi mogu ulagati u start-upove, infrastrukturne projekte kao i smanjenje naknade za njihovo upravljanje, čime će se, naglasio je, povećati sredstva za mirovine. “Mislim da smo postigli dobar kompromis. Pozitivan učinak ove reforme bit će 11,3 milijarde kuna na državni proračun do 2040. godine”, poručio je Plenković.