Regija
TIHI UBOJICA NA ISTOKU HRVATSKE

Pod azbestom je 10 tisuća
krovova u Slavoniji i Baranji
Objavljeno 28. studenog, 2018.
Azbestnim pločama mahom su pokrivene drvarnice, nadstrešnice...
ĐAKOVO - Zovu ga tihi ubojica; iako svijest o njegovoj štetnosti za zdravlje raste, i dalje je prisutan na brojnim krovovima i manje na pročeljima. Riječ je o azbestu, koji je na predavanju u Đakovu okupio 70-ak građana koji su slušali o štetnosti azbestnih ploča na objektima, nužnosti njihova uklanjanja, ispravnom zbrinjavanju te kako da lokalna samouprava stimulira stanovništvo da azbest miče iz svog životnog prostora. Jer, pretočeno u brojke, procjene udruge Moj otok iz Putna na Krku, a koja je uz Grad Đakovo organizirala spomenuto predavanje, u Hrvatskoj je (još) pod azbestnim pločama 50 - 52 tisuće krovova i nešto fasada. Posljednjih godina zamijenjeno je 37.000 azbestnih krovova. Primjer Rijeke - tu je izbrojano 2645 krovova pod azbestom, tj. 10.000 tona, i to zbog brojnih skladišta. No situacija se razlikuje od kraja do kraja, bogatiji kajevi koristili su crijep. Moj otok po cijeloj Hrvatskoj aktivno širi svijest o potrebi uklanjanja azbesta, ali i njegova pravilnog zbrinjavanja te mogućnostima (su)financiranja jedinica lokalne samouprave (JLS) tih aktivnosti, kao i rješavanja novog pokrova. Prema pretpostavkama Mog otoka, na Slavoniju i Baranju odnosi se nešto manje od četvrtine krovova pod azbestom u Hrvatskoj – njih oko 10.000. U Osječko-baranjskoj županiji ih je oko 2000 - kaže predsjednik Mog otoka Nenad Maljković. Dodaje, Slavonija ima tu sreću da je (bila) područje brojnih ciglana pa je ovdje ipak praksa tradicionalnog pokrivanja stambenih objekatacrijepom.
Zbrinjavanje
– Ovdje su u domaćinstvima azbestnim pločama mahom pokriveni pomoćni gospodarski objekti poput šupa, drvarnica i sl. S druge strane, Dalmaciji i otocima, a zbog blizine i rada tvornice Salonit u Vranjicu, azbestne ploče bile su dostupnije pa su i puno više korištene za jeftin pokrov uopće - ističe Maljković.

- Azbest nije otrovan, ali jest kancerogen; stoga je javnoozdravstveni problem, pa time i problem cijeloga društva, a ne pojedinca. Država ga ne bi trebala dijeliti na pravne i fizičke osobe - definira Maljković ovu problematiku, u čijem rješavanju hvali napore i aktivnosti Ministarstva zaštite okoliša i srodnog fonda. Upozorava ne samo na važnost uklanjanja azbesta iz okruženja, nego i na njegovo prikladno zbrinjavanje u odgovarajućim kasetama.

- No od 21 županije, tj. većinom njihovih sjedišta, kasete ima njih 14. Briga za okoliš bez azbesta uključuje i svijest o tome da se on, nakon skidanju s objekta, ne baca disperzirano po livadama, šumama..., nego adekvatno zbrinjava - upozoravaju u Mom otoku.

Među pet slavonskih županija, tri u svojim središtima imaju kasete za azbestne ploče - Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska i Virovitičko-podravska, a Osječko-baranjska i Požeško-slavonska nemaju. U Đakovu se predavanje o štetnosti azbestih ploča održalo pod motivacijskim geslom "Moje Đakovo bez azbesta", a punatska je udruga iznijela nekoliko primjera kako su druge jedinice lokalne samouprave sudjelovale u zbrinjavanju, odnosno sufinanciranju zbrinjavanja, azbestnih ploča, kao i postavljanja novih krovova. Grad Đakovo dosad nije sudjelovao u takvim akcijama, ali, kaže zamjenik gradonačelnika Antun Galić, sada će se uključiti te će za tu svrhu u proračunu za 2019. planirati sredstva.

(Su)financiranje
U udruzi Moj otok navode primjere lokalnih samouprava po Istri i Kvarneru koje stimuliraju micanje azbestnih ploča iz životnog prostora. Među njima su i one koje uklanjanje azbesta po četvornom metru stimuliraju s po 100 kuna, u maksimalnom iznosu do 10.000 kuna. No, podsjetimo, to su turistička mjesta koja imaju novca… Maljković navodi primjer općine Punat na Krku.

- Kod nas, u Puntu, uklanjanje azbestnih ploča s krovova stimulira se s 5000 kuna, bez obzira na dimenzije pokrova. Išlo se, naime, i na rješavanje malih krovova u staroj jezgri jer smo i turističko mjesto - navodi Maljković. Grad Đakovo tek treba odrediti svoje "aršine" u ovoj priči. Poziva Đakovčane koji u svom životnom okruženju imaju azbestne ploče da se prijave u zgradu gradske uprave gdje mogu ispuniti upitnik i prijaviti površine pod azbestom. Nakon toga bit će napravljen dinamički plan. Grad Đakovo u cijelosti će financirati zbrinjavanje azbestnih ploča, u planu je i sufinanciranje novog krovišta, kao i namjera da se u priču oko sufinanciranja uključe proizvođači pokrova s đakovačkog područja, da i oni na taj način pridonesu uklanjanju azbesta kao tihog ubojice iz čovjekovog životnog prostora.

Suzana Župan
50.000

krovova i fasada s azbestnim pločama je na području cijele Hrvatske, od toga četvrtina u Slavoniji i Baranji
Raste smrtnost civila od azbesta
Moj otok iz Punta upozorava na smrtnost od azbesta. Godine 2011. među profesionalnim oboljenjima odnos oboljelih od azbesta i drugih uzroka bio je 10 pema 1. Danas se taj omjer drastično promijenio jer se, kaže Nenad Maljković, svijest na poslu o azbestu značajno podigla. No dok pada smrtnost od azbesta među profesionalnim oboljenjima, raste smrtnost od azbestoze među civilnim stanovništvom.

- Znači, u okruženju je nešto od čega ljudi umiru - kaže Maljković.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

EU ZA HUMANO USMRĆENJE

Inspektor može za nehumanost kazniti na kolinju

2

MILIJUNSKA ULAGANJA NA PODRUČJU OPĆINE KNEŽEVI VINOGRADI

Nagodinu jaslice, igralište, kružni tok, kanalizacija...

3

SUPRUŽNICI DUJIĆ IZ ŽUPANJE OGORČENI

Do kuće mogu samo preko pruge, HŽ brani prelazak