Hrvatski kongres o menopauzalnoj medicini s međunarodnim sudjelovanjem na jednom mjestu u dva kongresna dana okupio je više od sedamdeset vrhunskih stručnjaka, koji su na više od trideset panela i predavanja govorili o najnovijim saznanjima u menopauzalnoj medicini.

"Menopauza čini prekretnicu za ženu i njezino zdravlje, ali ujedno i temelj za najbolje godine života. U Hrvatskoj je očekivani nastup menopauze oko pedesete godine. Gotovo trećinu života žene u Hrvatskoj provode u poslijemenopauzi. Brojni se faktori povezuju s rizikom ranijeg nastupa menopauze, a jedan od njih je i pušenje, iako još nema znanstveno utemeljenih dokaza", istaknula je prof. dr. sc. Marina Šprem Goldštajn, predsjednica Hrvatskog društva za menopauzu, te dodala: "Ono što se vrlo često ponavlja jest činjenica kako je nastup menopauze povezan s nasljeđem i zato vrlo često liječnik postavlja pitanje o zadnjoj menstruaciji u životu majke ili sestre. Iako menopauza najčešće nastupa kao dio prirodnog procesa, ona može nastati i kao rezultat kirurškog liječenja, primjerice u žena kojima su uklonjeni jajnici ili pak kod liječenja zloćudnih bolesti, zbog kemoterapije i radioterapije. Prijevremena menopauza nastupa prije četrdesete godine i može biti prouzročena nizom faktora o kojima se i danas malo zna."

Drastičan pad ženskih hormona jajnika prepoznaje svaka stanica i tkivo, koji smanjuju i mijenjaju mnoge svoje funkcije. Neke od kliničkih posljedica nedostatka estrogena u tijelu rano su vidljive i naglašene te su univerzalne kod 80 - 90 % žena. Riječ je o promjenama funkcije mozga, vrućim valovima, nesanici, umoru, lošem raspoloženju, urogenitalnoj atrofiji, napredovanju ateroskleroze i osteoporoze te gubitku elastičnosti i kolagena u vezivnim tkivima.

"Debljina i dislipidemija pogoduju kardiovaskularnim bolestima, a višestruko je dokazano da je važan kofaktor u patofiziologiji kardiovaskularnih bolesti nedostatak estrogena. Prije menopauze infarkt miokarda znatno je rjeđi kod žena nego kod istodobnih muškaraca (4 prema 10). Koronarna srčana bolest javlja se kod muškaraca deset godina ranije, a žene s prijevremenom menopauzom imaju znatno češće infarkt i kardiovaskularnu smrtnost. To sve govori o zaštitnoj ulozi estrogena u krvožilnom sustavu. Estrogeni povisuju vazodilataciju i utječu na normalan ritam srca, usporavaju kalcifikaciju stijenke žila i aterosklerozu. Žene koje su nakon infarkta miokarda uzimale estrogene (hormonalno nadomjesno liječenje) imaju bolju prognozu za zdravlje i život", istaknuo je prof. dr. sc. Velimir Šimunić iz Poliklinike IVF.

Akademik Davor Miličić naglasio je kako je u liječenju kardiovaskularnih bolesti u vrijeme menopauze potreban multidisciplinarni pristup, odnosno jako je važno da liječenju pristupe svi stručnjaci - ginekolozi, kardiolozi, endokrinolozi te po potrebi i onkolozi - s ciljem sagledavanja cjelokupnoga zdravstvenog stanja pacijentice.

Ono što su svi stručnjaci na Kongresu isticali jest činjenica da menopauza nije bolest, nego sasvim normalno stanje svake žene u pedesetim godinama. Žene moraju biti svjesne promjena koje ih očekuju kako bi ih lakše prihvatile. Istovremeno iznimno je važno istaknuti potrebu redovitog kontroliranja zdravlja, ali i odlaska liječniku i traženja pomoći pri bilo kakvim tegobama koje otežavaju ženino svakodnevno funkcioniranje. Menopauza ne smije biti tabu-tema, nego opće prihvatljivo stanje, o kojemu se normalno razgovara, kao i o bilo kojoj drugoj temi.