Hrvatska je u 2017. ponovno bila među zemljama Europske unije s pozitivnim saldom u inozemnim doznakama, u iznosu od 823 milijuna eura, a na razini cijele EU ponovno je zabilježen manjak, u iznosu većem od 20 milijardi eura, govori najnovije izvješće Eurostata.

U 2017. u Hrvatsku je pristiglo 1,07 milijardi eura inozemnih doznaka, a iz RH u druge zemlje poslano je 248 milijuna eura, pokazalo je izvješće europskog statističkog ureda, iz čega proizlazi spomenuti suficit Hrvatske.


Od pristiglih doznaka u našu zemlju iznos od 566 milijuna eura uplaćen je iz zemalja članica EU, a preostalih 505 milijuna eura stiglo je iz zemalja izvan EU. Od ukupnih doznaka iz Hrvatske u druge je članice EU poslano 110 milijuna, a 138 milijuna eura otišlo je u zemlje izvan EU.

Hrvatska se tako po visini suficita u doznakama našla u društvu s Mađarskom, koja je zabilježila višak od 755 milijuna eura. U 2017. iz EU je u ostale zemlje svijeta poslano novčanih doznaka u ukupnom iznosu od 32,7 milijardi eura, nasuprot 31,8 milijardi eura u 2016. godini, pokazalo je izvješće statističkog ureda EU. U istoj je godini u EU pristiglo inozemnih doznaka u iznosu od 10,7 milijardi eura, što znači da je EU s ostatkom svijeta zabilježio minus od 22 milijarde eura na osnovi doznaka. U 2016. deficit u inozemnim doznakama bio je 21,7 milijardi eura.

Među 26 zemalja članica za koje je Eurostat objavio iznose suficita odnosno deficita u inozemnim doznakama njih 11 zabilježilo je pozitivan, a 15 negativan saldo inozemnih doznaka. "Većinu osobnih transfera čine novčane doznake migranata, koji novac šalju u svoje matične zemlje", napominje se u Eurostatovu izvješću. Najveći priljev novčanih doznaka u 2017. godini zabilježili su ponovno Portugal i Poljska, i to u iznosu od 3,6 milijardi, odnosno 3,1 milijarde eura. Slijedi Rumunjska s 2,8 milijardi eura i Velika Britanija s 2,3 milijarde eura. Među zemljama članicama čiji su podatci objavljeni, najveći odljev ponovo je zabilježila Francuska, u iznosu od 10,6 milijardi eura. Slijedi Španjolska sa 7,3 milijarde eura, Velika Britanija s odljevom od 6,8 milijardi eura te Italija sa 6,1 milijardom eura.

Slijedom toga najveći je suficit u 2017. zabilježen u Portugalu, tri milijarde eura, Poljskoj, 2,8 milijardi eura, i u Rumunjskoj, 2,6 milijardi eura. Najmanji višak zabilježile su Estonija i Švedska, 76 odnosno 73 milijuna eura.

S druge strane, Francuska je opet imala daleko najveći deficit, 10,1 milijardu eura. Slijede Njemačka s deficitom u doznakama od 4,6 milijardi eura, Velika Britanija s 4,5 milijardi te Italija s četiri milijarde eura. Najmanji, ali ipak deficit zabilježila je Slovenija, u visini od milijun eura, pokazalo je izvješće.

Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže kako hrvatski suficit u doznakama ima svoj dugogodišnji trend. U jednome se dijelu, kaže, radi o mirovinama ljudi koji su radili u inozemstvu, a u drugom o onima koji danas tamo rade pa svojim kućanstvima šalju novac.

- To su te dvije grupe transfera, mirovine i dio plaća, to je trend već više od 15-ak godina. I dio ljudi koji su radili u inozemstvu a bili su stanovnici BiH, tada jugoslavenski državljani, sada je dobio hrvatsko državljanstvo i preselio se u Hrvatsku. Takvih je stotinjak tisuća, koji su doživjeli mirovine u Njemačkoj, iz onoga prvog vala iseljavanja 70-ih godina prošlog stoljeća. To nije malen novac, to su relativno visoke mirovine, koje sada dolaze kako njima tako i njihovim nasljednicima. Naravno, tu su i oni ljudi koji su se sada iselili, a treća grupa su tu pomorci, koji primaju plaću negdje u inozemstvu, a onda se ona doznačuje kućanstvima ovdje - ističe Novotny. To se sada, kaže, intenziviralo upravo zbog stjecanja prava na mirovinu generacije koja je 70-ih godina otišla na rad u inozemstvo.