Pitanje plastičnog otpada veliki je izazov. Nepostojanje održivoga sustava za zbrinjavanje otpada od plastike i gume opterećuje okoliš i ruši ugled industrije. Europska komisija vidi rješenje problema u implementaciji Akcijskoga plana za kružno gospodarstvo, stoga državama članicama propisuje ciljeve za reciklažu. EK predlaže oporezivanje nereciklirane plastike po državama članicama EU-a. Ove je godine objavila i Europsku strategiju za plastiku, a donesen je i Prijedlog direktive o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš. U hrvatskoj industriji plastike zaposleno je osam tisuća djelatnika, od 1990. do prošle godine bilježe povećanje proizvodnje veće od 50 %, a i izvoz kontinuirano raste. U 2017. iznosio je 437,1 milijun dolara. Čulo se to jučer na konferenciji "Europska strategija za plastiku – kako vratiti otpad natrag u proizvodnju?" održanoj u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Gospodarske zbornice Slovenije, GIZ-a Grozd Plasttehnika Slovenije i EU udruženja proizvođača polimernih materijala PlasticsEurope, uz pokroviteljstvo Ministarstva zaštite okoliša i energetike RH.- Industrija nije protiv Strategije za plastiku EU-a, već želi sudjelovati u pronalaženju najboljih rješenja za okoliš - rekla je direktorica Sektora za industriju HGK-a Tajana Kesić Šapić otvarajući konferenciju.
- Prema analizi udruženja PlasticsEurope, ukine li se plastična ambalaža kod hrane, težina pakiranja bi se učetverostručila, potrošnja energije porasla bi 50 %, bilo bi 60 % više otpada - istaknula je Kesić Šapić.
Izvršni direktor Gospodarske zbornice Slovenije Samo Hribar Milič naglasio je: "Razvoj prema principima kružne ekonomije prilika je za poduzeća da pripreme nove proizvode." Predstavnik Opće uprave za okoliš, Odjela za održivu proizvodnju, proizvode i potrošnju Europske komisije Bojan Grlaš sudionicima konferencije predstavio je Strategiju za plastiku EU-a.Z.Rupčić