Objavljeno 16. studenog, 2018.
U sklopu Dana Matice hrvatske u knjižari Nova predstavljen je novi roman osječkog književnika Josipa Cvenića "Sablasti nad dvorcem". Uz autora u prezentaciji su sudjelovali recenzentica knjige Marina Vinaj i urednica izdanja u nakladi osječkog Ogranka Matice hrvatske Tatjana Ileš. Dijelove romana pročitale su studentice Akademije za umjetnost i kulturu Osijek Ana Jurković i Tena Ljubić Milić.
Nekoliko je razloga, prema riječima autora, pisanju romana o tajnama valpovačkog dvorca Prandau-Normann. Neposredni poticaj bila je velika izložba o ostavštini valpovačkih vlastelina u nekoliko institucija u Osijeku i Valpovu. No i povijest autorove porodice vezana je za Valpovo, jer djed mu je bio pandur u dvorcu, a otac je pomagao u dvorcu te izradio drvenu kutijicu za nakit grofici Julijani Normann. Govori se i da zidovi čuvaju riječi izrečene u dugoj povijesti svake prostorije. Koristeći se autentičnim mjestima, osobama, predmetima i nekim događajima, autor je zapisao riječi možda okovane među ciglama prostorija koje su koristili vlastelini. Čitatelju je zato vrlo teško doznati gdje prestaju povijesne činjenice, a gdje počinje autorova imaginacija. Uz literarnu vrijednost, roman svakako ima i povijesnu, jer oslikava vrijeme početka 20. stoljeća u hrvatskom dijelu Austro-Ugarske Monarhije. Zato ne čude posjeti književnice Jagode Truhelke, gradonačelnika Požege Franje Cirakija te osječke pjesnikinje i humanitarke Josipe Glembay. Možda su se susretali, a razgovori tekli baš kao u romanu.
Inače, vrijeme radnje romana je od 1905. i smrti velikog hrvatskog kulturnog mecene Strossmayera do 1945. godine i kraja Drugog svjetskog rata. Prave sablasti tih godina dva su svjetska rata, kada se uz mijenjanje granica mijenjao i način života u Valpovštini. Roman svakako dokazuje i hrvatsku pripadnost Europi prije sto godina. D.Kovačević
ROMAN BI MOGAO DOBITI I UPRIZORENJE Voditeljica knjižnog odjela Muzeja Slavonije Marina Vinaj prikazala je povijesni kontekst romana, od baruna Prandau do grofova Normann, koji su bili vlasnici valpovačkog dvorca. Potvrdila je da su dolaskom tih vlastelina u Slavoniju došli i duh i navike bečke elite. Pozdravila je ovu muzealizaciju književnosti, jer spominju se stvarne knjige, umjetnine, slike, magazini i novine iz tih vremena. Oživljavanje povijesnih likova oni postaju tumači valpovačke, ali i hrvatske zbilje početka 20. stoljeća, pa bi ovaj roman bilo dobro i uprizoriti.
|
Credit: Darko Kovačević Caption: Promocija romana Josipa Cvenića “Sablasti u dvorcu” u knjižari Nova
|
ROMAN BI MOGAO DOBITI I UPRIZORENJE Voditeljica knjižnog odjela Muzeja Slavonije Marina Vinaj prikazala je povijesni kontekst romana, od baruna Prandau do grofova Normann, koji su bili vlasnici valpovačkog dvorca. Potvrdila je da su dolaskom tih vlastelina u Slavoniju došli i duh i navike bečke elite. Pozdravila je ovu muzealizaciju književnosti, jer spominju se stvarne knjige, umjetnine, slike, magazini i novine iz tih vremena. Oživljavanje povijesnih likova oni postaju tumači valpovačke, ali i hrvatske zbilje početka 20. stoljeća, pa bi ovaj roman bilo dobro i uprizoriti.
|
Credit: Darko Kovačević Caption: Promocija romana Josipa Cvenića “Sablasti u dvorcu” u knjižari Nova
|
ROMAN BI MOGAO DOBITI I UPRIZORENJE
Voditeljica knjižnog odjela Muzeja Slavonije Marina Vinaj prikazala je povijesni kontekst romana, od baruna Prandau do grofova Normann, koji su bili vlasnici valpovačkog dvorca. Potvrdila je da su dolaskom tih vlastelina u Slavoniju došli i duh i navike bečke elite. Pozdravila je ovu muzealizaciju književnosti, jer spominju se stvarne knjige, umjetnine, slike, magazini i novine iz tih vremena. Oživljavanje povijesnih likova oni postaju tumači valpovačke, ali i hrvatske zbilje početka 20. stoljeća, pa bi ovaj roman bilo dobro i uprizoriti.