Objavljeno 14. studenog, 2018.
Porezna uprava u proteklih je godinu dana pokrenula nešto više od 219 tisuća mjera za naplatu poreznog duga
Tvrtka Metal-Metallum (u stečaju) iz Bijelog Brda s 22,7 milijuna kuna i dalje je najveći porezni dužnik u Osječko-baranjskoj županiji. Stoji tako na najnovijem popisu najvećih poreznih dužnika - pravnih i fizičkih osoba koje nisu podmirile dospjele dugove na osnovi poreza na dodanu vrijednost, poreza na dobit, poreza na dohodak i prireza, doprinosa za obvezna osiguranja (...), koji je nedavno objavila Porezna uprava Ministarstva financija.
U odnosu prema prošlogodišnjem studenome, dug tvrtke Metal-Metallum (koja je i tada bila slavonsko-baranjski rekorder) povećan je za približno milijun kuna.
Većina iz Osijeka
Na popisu slijede tri osječke tvrtke (Tibia j.d.o.o., Drago j.d.o.o. u stečaju te Snail import export j.d.o.o.), čiji je ukupni dug približno 52 milijuna kuna, a na petom je mjestu, uz ukupan dug od 14,5 milijuna kuna, đakovački Pan-trgopromet d.d. u stečaju. Stari ‘‘stanovnik‘‘ liste je belomanastirska Modica Mereo d.d. u stečaju, tvrtka koja je državi ostala ‘‘kratka‘‘ približno 8,3 milijuna kuna. Zbog duga između 5,5 i 7,7 milijuna kuna među deset najzaduženijih još je Safe trade d.o.o. (Osijek), Ri-petrol veleprodaja d.o.o. (Osijek), Db konstrukcije d.o.o. (Donji Miholjac) te Yellow ears (Kopačevo). Na listi je, inače, ukupno 90 poreznih obveznika pravnih osoba iz Osječko-baranjske županije koji ispunjavaju kriterije za objavu duga na dan 31. listopada 2018. godine. Najviše ih je iz Osijeka, ali ističu se tri porezna dužnika čije je sjedište u Kopačevu, malom baranjskom mjestu na rubu Kopačkog rita. Njihov dug državi u ovom je trenutku približno 7,5 milijuna kuna, a državi toliko duguje i Kopačanin Atila Dujmović, koji je prvi na listi dužnika poreznih obveznika - građana. Zanimljivo je da stanovnici Kopačeva za tvrtke porezne dužnike nisu čuli. Tvrde kako je riječ o (j.) d.o.o.-ovima koje su prije nekoliko godina osnovali stranci, najviše Mađari, koje mnogi stanovnici nikada u životu nisu vidjeli. Firme su se ugasile, dugovi ostali, a o pojedincima se čak i policija raspituje. Mnoge od fizičkih osoba koje udovoljavaju kriterijima za objavu duga gotovo sigurno dug nikada neće platiti. Neki su, naime, upali u vješto pripremane zamke i uz niske naknade pristali da se na njih prepisuju i osnivaju tvrtke, nesvjesni konačnih posljedica. Poput rekordera na popisu poreznih dužnika koja se odnosi na građane. Inače, na objavljenom je popisu 2955 fizičkih osoba s područja Osječko-baranjske županije čiji je porezni dug veći od 15.000 kuna, bilo da je riječ o dugu poreza na dodanu vrijednost, dugu poreza na dobit, dugu poreza i prireza na dohodak, dugu doprinosa za obavezna osiguranja, dugu posebnih poreza i trošarina, dugu poreza na promet nekretnina, carinskom dugu ili dugu na osnovu naknada za koncesije. Na trećem popisu, gdje su fizičke osobe koje obavljaju djelatnost, nalazi se 367 stanovnika Osječko-baranjske županije, a najveći dužnik je jedan Đurđenovčanin s približno 4,4 milijuna kuna. Na najnovijem popisu dužnika mnogo je tvrtki i fizičkih osoba koje su na njoj bile i proteklih godina.
Što se državne razine tiče, prvo mjesto s dugom od 44 milijuna kuna drži trogirski poduzetnik Mirko Rapić, a među poreznim dužnicima mogu se pročitati i imena poput odvjetnika Asje Piplović, Vladimira Gredelja i Doris Košte. Nisu zaobiđeni ni nogometaši, poput Dine Drpića, ali ni glazbenici (Tony Cetinski).
Ovrhe i pljenidbe
Sukladno sa zakonom, podatci se objavljuju ako je ukupni iznos duga veći od 100.000 kuna za fizičke osobe koje obavljaju djelatnost, veći od 300.000 kuna za pravne osobe te veći od 15.000 kuna za sve ostale porezne obveznike (građane).
Treba istaknuti kako je Porezna uprava u razdoblju između 31. listopada prošle i istog datuma ove godine na državnoj razini pokrenula nešto više od 219.000 mjera za naplatu poreznog duga, od čega je u više od polovine slučajeva ta mjera bila u obliku - opomena. Kako saznajemo, ako porezni dužnik ne plati dug, Porezna uprava pokreće postupak ovrhe, i to na način za koji ocijeni da će biti najefikasniji, odnosno da će u najkraćem roku i uz najmanje troškove rezultirati naplatom. Ispostavljene su gotovo 54.000 zahtjeva za ovrhu na tekućim računima, 6000 pljenidbi pokretnina te pokrenuta 1253 postupka osiguranja i ovrha nad nekretninama. Zanimljivo je kako nije rijetkost da porezni dužnici čekaju zastaru, koja nastupa nakon šest godina. U usporedbi s prošlogodišnjom listom dužnika, nešto više od 4700 poreznih dužnika uplatilo je 564 milijuna kuna, a njih 2882 u cijelosti je otplatilo dug. Iako smo Ministarstvu financija i Poreznoj upravi prije nekoliko dana poslali pitanja vezana uz tvrtke i pojedince iz baranjskog Kopačeva, odgovore još nismo dobili.
Ivica Getto
nenaplativo
NA LISTI SU I FIKTIVNE TVRTKE IZ BARANJE
POKRENUT 1241 OSOBNI STEČAJ
Od siječnja 2016. u Hrvatskoj je pokrenut 1241 postupak osobnog stečaja pred savjetovalištima Financijske agencije, a njih 900, ili 72,5 posto, završilo je neuspjelim sklapanjem izvansudskog sporazuma, pokazuju Finini podatci. Od 1. siječnja 2016., od kada se primjenjuje Zakon o stečaju potrošača, do 12. studenoga ove godine pokretanje izvansudskog postupka zatražilo je 1238 građanina i tri obrtnika, odnosno osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost, a njihov ukupni dug iznosi 927 milijuna kuna. Osobe koje su zatražile pokretanje postupka imaju ukupno 7516 vjerovnika. Najviše postupaka pokrenuto je pred savjetovalištem u Zagrebu, koji sa 674 predmeta u ukupnom broju ima udjel od 54,3 posto, a slijede Osijek s 98 predmeta, Pula sa 83, Split sa 60, te Rijeka, u kojoj su stečaj zatražile 52 osobe. Iznos duga u postupcima pokrenutima u Osijeku je 62,9 milijuna kuna. H
U BLOKADI 272.402 GRAĐANINA I 20.121 TVRTKA
Krajem listopada ove godine zbog neizvršenih osnova za plaćanje u blokadi su bila 272.402 građanina, s ukupnom glavnicom duga od 18,55 milijardi kuna, pokazuju podatci Fine. Broj blokiranih građana bio je 1721 ili 0,6 posto manji nego u rujnu, a vrijednost njihovih neizvršenih osnova za plaćanje (samo glavnica duga) bila je manja 188,5 milijuna kuna ili jedan posto. Pribroje li se kamate od 7,07 milijardi kuna, ukupan dug blokiranih građana s 31. listopada iznosio je 25,6 milijardi kuna, što je 283,2 milijuna kuna manje nego krajem rujna ove godine. Podatci Fine pokazuju i da je krajem listopada bio blokiran 20.121 poslovni subjekt, što je 116 ili 0,6 posto manje nego u rujnu. Njihov dug na osnovi glavnice od 7,5 milijardi kuna smanjen je za 176,78 milijuna kuna ili za 2,3 posto. H