Uz obrte, dionička društva i društva s ograničenom odgovornošću, hrvatskim građanima od listopada 2012. godine, kada je počela primjena izmijenjenog Zakona o trgovačkim društvima, omogućeno je osnivanje i jednostavnih trgovačkih društava s ograničenom odgovornošću.

J.d.o.o. ima većinu obilježja d.o.o.-a, a osnovne razlike su smanjenje praga temeljnog kapitala na samo 10 kuna (pa do iznosa od 20 tisuća kuna), znatno smanjenje troškova osnivanja i znatno ubrzanje procedure osnivanja.


Glavna svrha takvog pravnog oblika, prema tumačenju tadašnjih čimbenika izvršne vlasti, olakšanje je ulaska u poduzetnički pothvat, sprječavanje neregistriranih djelatnosti, smanjenje odljeva hrvatskih poduzetnika i olakšavanje stranim poduzetnicima poslovanja u Hrvatskoj. J.d.o.o. je bio usmjeren prema mladim i novim poduzetnicima, idealan za startup društva, nova društva kojima se uz manje rizika testiraju ideje na tržištu. Također, usmjeren je i prema građanima koji su radili na crno kako bi im se olakšala legalizacija njihova rada.


Šest godina poslije u potrazi smo za odgovorom - jesu li jednostavne tvrtke opravdala svoje postojanje? Sa zadrškom će na to pitanje odgovoriti Zoran Kovačević, predsjednik HGK - Županijske komore Osijek. Naime, odgovor je, kao i za većinu situacija u našoj domovini, dvojak.


- Jasno je kako je to dobrim dijelom dalo rezultat jer je na području Osječko-baranjske županije registrirano oko tri tisuće jednostavnih tvrtki, ugasilo ih se oko 600. Nešto više od tisuću dvjesto tvrtki predalo je završni račun za 2017. godinu. To su, dakle, oni koji posluju na tržištu, oni imaju oko 2500 zaposlenih, što se može smatrati pristojnim podatkom, dva zaposlena po tvrtki. Jednostavne tvrtke ostvaruju veće prihode nego rashode, primjerice prošle godine riječ je o iznosu od gotovo 403 milijuna kuna. Bolji su i izvozni nego uvozni rezultati, u konačnici konsolidirani financijski rezultat (za prošlu godinu, nap.a.) iznosi 1,6 milijuna kuna - nabraja prvi čovjek osječke gospodarske komore. Prateći tu strukturu djelatnosti u kojoj se osnivaju jednostvne tvrtke prednjači trgovina na veliko, ugostiteljstvo, građevina i konzultantske usluge.


No, statistika nameće i polemiku zbog čega se otvaraju jednostavne tvrtke - je li zbog ozbiljne poduzetničke ideje ili tu postoji i špekulativan karakter?


I za jedno i za drugo postoje primjeri u praksi.


Tako Kovačević upozorava da još oko tisuću jednostavnih tvrtki s područja najveće slavonske županije nije za prošlu godinu podnijelo porezna izvješća. Uglavnom je riječ o tvrtkama koje nemaju zaposlenih. To potvrđuje tezu da oni nešto čekaju - je li nekakav špekulativni posao ili su formirane zbog toga što je jednostavna procedura za otvaranje, dakle financijski nezahtjevna, po principu "neka se nađe".


- Špekulativni, naravno, ne dožive tržišnu verifikaciju, ali oni obično proizvedu problem u insolventnosti - obično su to nekakvi poslovi koji su u najmanju ruku po receptu - "odradim posao, ne platim i nestanem." Kada se u dvije, tri godine ugasi 600 tvrtki, onda je jasna namjera - kaže Kovačević. I daje samo jedan, ali dovoljan, primjer koji sve to pokazuje:


- Imamo primjer kada je tvrtka koja je registrirana u branši trgovine na veliko uvezla robu u vrijednosti od 25 milijuna kuna i za nešto više od godinu dana se ugasila. Predmet je analize - je li se ta roba plasirala negdje na tržište, je li imala i nekakav ekonomski posao? U konačnici, ta je tvrtka napravila neravnotežu u vanjskotrgovinskoj bilanci jednostavnih tvrtki koja je u 2016. godini završila s deset milijuna kuna više ostvarenog izvoza od uvoza. Kada bismo mogli dati nekakvu ekonomsku poruku, sigurno ne bismo odobrili otvaranje društva koje se bavi uvozom svega i svačega - stav je Kovačevića.

Svojevrsni labavi karakter osnivanja "jednostavnih" dijelom se može očitati i u vrlo niskoj razini investicija u dugotrajnu imovinu, ona je za prošlu godinu iznosila nešto manje od 2,5 milijuna kuna.


Kroz medije se prije koju godinu svjedočilo još jednoj špekulativnoj radnji, premda se nije izlazilo iz zakonskih odredbi. Lukavi ugostitelji su, naime, počeli osnivati nove tvrtke, uglavnom jednostavna društva s ograničenom odgovornošću kako bi ostali ispod praga za PDV, odnosno kako u prvoj godini poslovanja ne bi bili obveznici PDV-a. Tako su renomirani ugostiteljski objekti počeli izdavati račune kao tek registrirano društvo s ograničenom odgovornošću koje ima pravo na promet do 230.000 kuna.


Jednostavne su tvrtke kamen u cipeli i sustavu komore koja okuplja hrvatske obrtnike...
No, svrha ovog teksta, naravno, nije ocrniti jednostavna društva s ograničenom odgovornošću. Ona su se uostalom vrlo brzo ukorijenila u domaći poslovni sektor. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku o broju i strukturi poslovnih subjekata za rujan, u Hrvatskoj su bila registrirana 260.102 poslovna subjekata. Najveći udio i najveću aktivnost među njima imaju trgovačka društva u čijoj strukturi prevladava oblik društava s ograničenom odgovornošću (143.811 registriranih, a 94.827 aktivnih). Prema brojnosti, drugi oblik je jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću, kojih je registrirano 41.840, a aktivno 32.036. No, nameće se pitanje - koji posao je moguće pokrenuti s malo kapitala te koliko ozbiljno će takva (jednostavna) tvrtka biti prihvaćena a tržištu?