Trgovci su požurili s blagdanskim asortimanom na policama, a reklame s idiličnim prizorima sretne obitelji pokraj božićnog drvca već se "vrte" na malim ekranima.

Blagdanska je potrošnja u prosincu 2017. dosegnula čak 13,5 milijardi kuna, milijardu više nego što se očekivalo, a milijardu i pol kuna više nego u prosincu 2016. Porast te potrošnje u skladu je s rastom prometa u trgovini na malo. Kako navode u u Hrvatskoj gospodarskoj komori, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku, realan je promet u maloprodaji u rujnu ove godine, prema kalendarski prilagođenim podacima, bio 3,9 posto veći u odnosu na rujan 2017. Tim rastom, ističu u Komori, nastavljen je uzlazi godišnji trend koji kontinuirano traje od rujna 2014."U prvih devet mjeseci ove godine realan je promet u trgovini na malo bio 3,6 posto veći u odnosu na isto razdoblje 2017. Spomenuta povoljnija kretanja maloprodajnoga prometa posljednjih godina pozitivno su utjecala i na kretanja osobne potrošnje, a koja čini gotovo 60 posto BDP-a te tako pozitivno utječe i na njegov ostvareni rast. Čimbenici koji su pozitivno i snažno utjecali na promet u trgovini na malo su, uz BDP, potrošnja kućanstva, brutoinvesticije, vanjska trgovina - uvoz i izvoz te turistička aktivnost. Uz očekivani nastavak trenda rasta prometa očekujemo da će i ove godine realan promet u trgovini na malo imati ukupno povoljnija kretanja, odnosno da će rast prometa na razini cijele ove godine okvirno iznositi tri posto", ističu u HGK-u.U Nezavisnim hrvatskim sindikatima procjenjuju da će ovogodišnja blagdanska potrošnja zasigurno biti na lanjskoj razini, a vrlo je vjerojatno, kaže predsjednik NHS-a Krešimir Sever, i veća. "Upućuje na to više stavki poput doznaka iz inozemstva naših ljudi na radu izvan zemlje, bilo da će obitelji slati sredstva zarađena u inozemstvu, ili i sami doći ovamo za blagdane i trošiti", kaže Sever. A, prema podacima Eurostata, iznos doznaka iz inozemstva, odnosno "osobnih transfera i kompenzacija zaposlenih" iz godine u godinu raste, pa je njihov iznos za 2017. iznosio milijardu i 55,7 milijuna eura, preklani milijardu, a 2015. godine 958,7 milijuna. Rast tih doznaka potvrđuje i rast broja iseljenih građana. "Nadalje, na djelu je pravi zamašnjak adventskih događanja po gradovima poput Zagreba. Ti organizirani gradski adventi potrošnja su nad potrošnjom, svi ti sadržaji, prehrambena ponuda, božićni ugođaj jednostavno mame na potrošnju, a onda tu uskoče i trgovci s pojeftinjenjima, jer su shvatili da je bolje ranije krenuti s tim zato što je prosinac izdašniji za trošenje nego siječanj, kada nastupa potrošačko triježnjenje", kaže Sever. Slijevanje čitave rijeke građana na gradske advente čelnik NHS-a nazvao je "traženjem adventskog utočišta gdje ljudi pobjegnu od sivila doma i svakodnevice".Građani dvojako gledaju na sve raniji blagdanski ugođaj u dućanima. Đakovčanka Ruža Mikešić kaže da za nju blagdanska čarolija ne počinje kada to odluče trgovci, nego s početkom adventa. "Kada je riječ o potrošnji, darove kupujem za dvoje malih nećaka, a za ostale mali znak pažnje, sitnicu za najmilije", kaže Ruža Mikešić."Prosinac je prema tradiciji mjesec trgovine i blagdana i važan je za obitelj. Tada građani slave i troše više nego obično. Prilagođenom ponudom trgovci daju svoj doprinos nudeći proizvode koji cijenom odgovaraju i kvaliteti, prilagođavajući se potrebama kupaca i prateći svjetske trgovačke trendove u trgovini pred kraj kalendarske godine", navode u HGK-u. Najudarniji dani prosinačke kupnje vikend je prije samog Božića, tj. razdoblje od 19. do 24. prosinca. U NHS-u podsjećaju da blagdanskoj potrošnji pridonose i božićnice. "No, ne zaboravimo, prosinačka potrošnja nije samo potrošnja naših građana, nego i turista", podsjeća Sever, dok u HGK-u pozivaju da potrošnja u prosincu bude prigoda za kupnju domaćih proizvoda, čime se podupire hrvatsko gospodarstvo.