Novosti
VLADA OBJAVILA DOBRE VIJESTI

Neoporezivi iznos 13. plaće ili božićnice raste na 7500 kuna
Objavljeno 9. studenog, 2018.
Za iduću godinu predložen je državni proračun s ukupnim prihodima od 136,1 milijardu kuna i rashodima 140,3 milijarde kuna

Vlada je u petak Saboru na konačno usvajanje poslala paket devet poreznih zakona, među njima i izmjene Zakona o PDV-u kojima planira i sniženu stopu od pet posto proširiti, uz lijekove na recept i na bezreceptne lijekove, a najavila je veliko povećanje neoporezivog iznosa prigodnih nagrada poput regresa i božićnica, s 2500 na 7500 kuna.


"Naš je prijedlog da korigiramo ukupni iznos godišnjih neoporezivih primitaka koji idu za prigodne nagrade. To su u pravilu božićnica, uskrsnica, regres. Mi proširujemo ne samo iznos, nego i obuhvat, dakle kako god to poslodavac nazvao i zaposlenik primio - bila to već spomenuta božićnica, regres, uskrsnica, godišnji obrok, 13. plaća..., to je na njima da definiraju i u to se nećemo petljati", rekao je ministar financija Zdravko Marić. No, naglasio je kako će promjena tog pravilnika ići odmah, kako bi stupio na snagu već 1. prosinca ove godine. Tako se, kako je rekao, daje prilika poslodavcima da nagrade svoje zaposlenike, "bilo u obliku božićnice, 13. plaće, kako god to htjeli nazvati i nagrade njihov rad 2018. godine i svima zažele dobre božićne i novogodišnje blagdane". Premijer Andrej Plenković to je ocijenio posebno dobrom viješću. "Mislim da je to novi prostor koji su i mnogi poslodavci priželjkivali i signalizirali i zato mislim da smo tu otvorili jako dobru mogućnost, a nije ni tajming loš, dapače", rekao je premijer.

Proračun u Saboru

U petak je na sjednici Vlade bila odluka o prijedlogu proračuna za 2019., koji je upućen u saborsku proceduru, a koji predviđa da će ukupni proračunski prihodi iznositi 136,1 milijardu kuna i bit će za 5,5 posto viši u odnosu na originalno planirani proračun za 2018., dok će ukupni rashodi iznositi 140,3 milijarde kuna, što je za 6,9 milijardi kuna više.
Proračun za iduću godinu temelji se na procjeni rasta hrvatskog gospodarstva od 2,9 posto, rekao je Marić, napomenuvši kako treba stremiti i raditi na tome da te stope rasta budu i više. "Pojedinačno gledano, izvoz roba i usluga i dalje je glavni pokretač, zajedno s osobnom potrošnjom i investicijama. Međutim, izvoz roba i usluga i dalje pokazuje dosta visoku ovisnost o uvozu roba i usluga, i ukupni doprinos netoizvoza u ovom je projekcijskom razdoblju negativan, što znači da je domaća potražnja ta koja je pokretač rasta", ustvrdio je ministar financija, dodavši da su pozitivne efekte na gospodarstvo imale i mjere porezne reforme.
Kako je rekao, efekt dosadašnjih poreznih mjera i onih koje se planiraju uvesti od iduće godine povećat će stopu rasta u 2019. i 2020. za 0,3 posto. Inflacija se projicira u 2019. ispod dva posto, a očekuje se i daljnje poboljšanje trendova na tržištu rada, pri čemu bi stopa nezaposlenosti trebala pasti.
Na prihodnoj strani proračuna, koji se nagodinu očekuju u iznosu od 136,1 milijardu kuna, uobičajeno se najveći prihodi očekuju od PDV-a, 51,8 milijardi kuna ili 4,4 posto više u odnosu na originalni plan proračuna za 2018. Od poreza i trošarina očekuju se, pak, 0,4 posto manji prihodi, odnosno 15,7 milijardi kuna. Prihodi od poreza na dobit iznosili bi 8,8 milijardi kuna, što bi bilo 6,2 posto više nego u ovogodišnjem proračunu. Prihodi od doprinosa iznosili bi 24,1 milijardu kuna ili 0,8 posto manje, zbog planiranog ukidanja doprinosa za zapošljavanje i ozljeda na radu, dok bi prihodi od pomoći, koji uključuju sredstva iz EU fondova, dosegnuli 17,5 milijardi kuna. Prihodi od imovine, uključujući dio zarada kompanija u državnom vlasništvu, trebali bi iduće godine iznositi 15,3 milijarde kuna, dok se od prodaje nefinancijske imovine imovine očekuje 780 milijuna kuna, kazao je ministar Marić.
Rashodi državnog proračuna planirani su u ukupnom iznosu od 140,3 milijarde kuna, što je povećanje od 6,9 milijardi kuna u odnosu na ovogodišnji originalni proračun. Pritom se rast rashoda dijeli na dvije komponente, kaže ministar financija, i to povećanje rashoda koji se financiraju iz tzv. općih izvora i primitaka (poreza, doprinosa i dr.), u iznosu od 2,8 milijardi kuna, dok se preostalih 4,1 milijarda kuna odnosi najviše zbog očekivanog povećanja sredstava iz EU fondova.
Od tih 2,8 milijardi kuna najviše, ili gotovo polovina, odnosi se na povećanje mirovina i mirovinskih primanja, odnosno 1,2 milijarde kuna. Pritom se 630 milijuna kuna odnosi na predviđenu indeksaciju mirovina. Također, za mjere demografske obnove, koje uključuju proširenje baze onih koji imaju pravo na doplatak za djecu, naknade za dodatni porodiljni dopust i opremu za novorođenčad, kao i subvencioniranje stambenih kredita, planirano je 468 milijuna kuna više nego u 2018. U proračunu za 2019. rashodi za zaposlene planirani su u ukupnom iznosu od 29,1 milijardu kuna ili 1,1 milijardu više nego u 2018., materijalni rashodi u iznosu od 14,4 milijardi kuna ili 1,2 milijardi kuna više, istaknuo je Marić.
Subvencije su planirane u iznosu od sedam milijardi kuna, što je povećanje od 466,5 milijuna kuna, a pomoći u iznosu od 17 milijardi kuna ili 600 milijuna kuna više, doprinos RH EU proračunu od 3,7 milijardi kuna, a naknade građanima i kućanstvima od 48,9 milijardi kuna, od čega 40 milijardi kuna za mirovine, a za dječji doplatak 1,7 milijardi kuna ili 336 milijuna kuna više.
Proračunski deficit u idućoj godini bit će u skladu sa Smjernicama ekonomske i fiskalne politike, od 0,4 posto BDP-a ili 1,6 milijardi kuna, kazao je Marić.
Rebalans

"Rezultati koje imamo zadnjih 2,5 godine daju nam puno pravo te vjerodostojnost i kredibilitet da kažemo da ćemo učiniti sve kako bi taj rezultat bio i bolji", rekao je Marić. To će, istaknuo je, rezultirati nastavkom smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u. "Za ovu godinu, unatoč situaciji s Uljanikom, projekcija je pad javnog duga na 74,6 posto BDP-a, a za iduću godinu tri postotna boda manje (71,6 posto)", zaključio je.
Vlada je u petak usvojila i prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna kojim će ukupni prihodi biti povećani za 144 milijuna kuna u odnosu na originalno planirane te će iznositi 129,2 milijarde kuna, a rashodi će biti smanjeni za 1,6 milijardi kuna, na 131,7 milijardi. Marić je kazao da je situacija u vezi rebalansa slična kao lani - i ove je godine prikupljeno više prihoda od originalno očekivanih, a taj višak prihoda neće se trošiti, nego se zadržava rashodovna strana proračuna koja se financira iz općih izvora. Kada se uključe EU pomoći, u rebalansu su ukupni rashodi smanjeni za 1,6 milijardi kuna, istaknuo je.
Dodao je i kako treba apostrofirati činjenicu da je najznačajnija promjena u rebalansu pitanje protestiranih jamstava danih Uljanik grupi. "Da tog elementa nema, u ovom trenutku bi bez problema mogli konstatirati da će i ova godina, kao i prošla, biti završena s viškom proračuna opće države", rekao je Marić, navevši kako se efekt plaćanja po protestiranim jamstvima procjenjuje na minimalno 2,5 milijardi kuna do kraja godine.
Premijer Plenković kazao je kako će preraspodjelom u okviru rebalansa zdravstveni sektor dobiti oko 400 milijuna kuna, više novca dobit će MUP, zbog migracija, dio ide za politike demografske obnove, otprilike 230 milijuna kuna za indeksaciju mirovina, za kulturu, graditeljstvo, znanost, pravosuđe i regionalni razvoj. "Čini mi se da smo s ovim rebalansom postigli ono što se u ovom trenutku moglo i što je bilo korisno", ocijenio je, dodavši da će po ESA metodologiji proračunski manjak ove godine iznositi dvije milijarde kuna ili 0,5 posto BDP-a, koliko je Vlada i procjenjivala.
Igor Mikulić/Hina
procjena
PRORAČUN SE TEMELJI NA RASTU OD 2,9 %
2,9

posto očekivani je rast hrvatskog gospodarstva u 2019. godini
5,5

posto planirani je rast proračunskih prihoda u 2019., u odnosu na originalni proračuna za 2018.
51,8

milijardi kuna ili 4,4 posto više nego u 2018., trebali bi u 2019. rasti prihodi od PDV-a
Za ovu godinu, unatoč Uljaniku, predviđa se pad javnog duga na 74,6 % BDP-a, a za iduću na 71,6 %
Najveći rast Ministarstvu rada za mirovine
U proračunu za 2019. godinu, u odnosu na originalni ovogodišnji proračun, najviše će rasti proračun Ministarstva rada i mirovinskog sustava i to za 1,3 milijarde kuna, zbog većih izdvajanja za mirovine. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture imat će na raspolaganju 15 posto, ili milijardu kuna više nego ove godine. Ministarstvu znanosti i obrazovanja proračun raste za 3,7 posto ili 506 milijuna kuna, Ministarstva poljoprivrede za 471 milijun kuna, a Ministarstvu zaštite okoliša i energetike za 300 milijuna kuna. Ministarstvo obrane na raspolaganju će imati 250 milijuna kuna više nego u ovogodišnjem originalnom proračunu, a Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja 172,2 milijuna kuna. I Ministarstvo hrvatskih branitelja imat će iduće godine na raspolaganju 19 milijuna kuna više nego ove, a Ministarstvu državne imovine proračun za iduću godinu bit će veći za pet milijuna kuna.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

BOJAN BODRAŽIĆ, PREDSJEDNIK UDRUGE “UPRAVITELJ”

Energetska obnova: Zbog skupljih radova upitna isplativost

2

ZA ZAKON KOJI POSTOJI VEĆ TRI GODINE NEKI NISU NI ČULI?!

Humanitarne akcije: Svaka kuna koju prikupite, mora biti prijavljena

3

POZIV MUP-A NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA

Upozorite migrante da neće ući ilegalno