Objavljeno 9. studenog, 2018.
Kako Osijek više nije klasičan industrijski grad, najveće onečišćenje zraka - plinovima poput sumpornih i dušičnih oksida te tzv. lebdećim česticama, dolazi od malih ložišta kućanstava i poslovnih prostora te od ispuha vozila u cestovnom prometu.
Gradsko je vijeće Osijeka još 2015. donijelo Akcijski plan smanjenja onečišćenja česticama do kraja 2020. godine. Njime se podrazumijeva i podupire nastavak provođenja mjera koje su započete prethodnim programima zaštite zraka i poboljšanja energetske učinkovitosti Grada Osijeka.
Nacionalnim uredbama o razinama onečišćujućih tvari u zraku određeni su kriteriji za ocjenu razine onečišćenja česticama - granična vrijednost srednje godišnje koncentracije lebdećih čestica, koje su općenito u promjeru od 10 mikrometara (PM10), iznosi 40 mikrograma po prostornom metru (µ/m3), a granična vrijednost dnevne koncentracije PM10 iznosi 50 µ/m3 i ne smije biti prekoračena više od 35 puta tijekom kalendarske godine.
Prema godišnjem izvješću o praćenju kvalitete zraka na području Hrvatske za 2017. godinu, na mjernoj je postaji AMP Osijek-1 utvrđeno 46 dana prekoračenja granične vrijednosti dnevnih koncentracija lebdećih čestica, no to je ipak smanjenje u odnosu prema 2016., kada su zabilježena prekoračenja graničnih vrijednosti PM10 u 82 dana.
Riječ je o inhalacijskim česticama koje mogu proći kroz dišni sustav i tako naškoditi ljudskom zdravlju. Tijekom vegetativnog dijela kalendarske godine to su pelud i plijesni, cjelogodišnje prašina, a u sezoni grijanja čestice koje izbacujemo kroz naše dimnjake.
Uostalom, preliminarni proračun emisija na području grada Osijeka iz prijašnjih godina pokazuje kako je po izvorima emisiji PM10 doprinos kućnih ložišta oko 50 %, doprinos sektora energetike i industrije oko 40 %, a doprinos cestovnog prometa oko 10%.
No kako je poznato otprije, a to se ne izostavlja ni u ovogodišnjem izvješću, zbog svog zemljopisnog položaja i opće cirkulacije atmosfere područje Hrvatske znatno je izloženo utjecaju prekograničnog onečišćenja zraka, odnosno transportu sekundarnih čestica, ne samo iz susjednih zemalja nego i stotinama kilometara udaljenih industrijski razvijenih zemalja, a koje su na kontinentalnoj skali veliki izvori emisija čestica. Europski program praćenja i evaluacije u svom izvješću navodi kako prekogranični transport primarnih i sekundarnih čestica na području Osijeka pridonosi godišnjoj razini koncetrancije lebdećih čestica. Najpoznatiji je primjer daljinski prijenos saharske prašine na područje europskog kontinenta, čemu u Osijeku gotovo redovito svjedočimo.
Kada je u pitanju emisija plinova, u emisiji dušikovih oksida (NOX) doprinos je cestovnog prometa oko 40 %, toliki je doprinos sektora energetike i industrije, a kućnih ložišta oko 20 %.
Jedino u emisiji sumpor-dioksida (SO2) izrazit je doprinos sektora energetike i industrije (> 95 %), a doprinos cestovnog prometa i malih ložišta na razini nekoliko postotaka.
Akcijskim su planom Grada Osijeka određene i stalne edukacijske mjere koje djeluju u nekoliko smjerova. Jedan je edukacija građana i promicanje pravilnog korištenja ložišta na biomasu. Uz to, svjedočimo i unaprjeđivanju biciklističke infrastrukture i promicanju ekovožnje. No čini se kako je najkrupniji zalogaj promicanje korištenja i unaprjeđivanje javnog prijevoza.
Kako ne bi bilo zabune, Osječani još uvijek imaju privilegij udisati zrak prve kategorije, dakle riječ je o čistom ili neznatno onečišćenom zraku.
Dario Kuštro
U OČEKIVANJU NOVE MJERNE POSTAJE
Osijek ima jednu mjernu postaju za praćenje kvalitete zraka. No kako je utvrđeno da ta lokacija nije reprezentativna, preblizu je prometnih cesta (ugao Trpimirove i Ulice cara Hadrijana) te zaklonjena drvoredom i oglasnim panoima, pokrenuta je inicijativa da se nađe još jedna lokacija. Stoga je Grad Osijek u suradnji s radnom skupinom Državnog hidrometeorološkog zavoda poslao prijedlog Ministarstvu zaštite okoliša i prirode za postavljanje nove u dvorištu Osnovne škole Ljudevita Gaja.
Najavljeno je kako se izgradnja očekuje krajem 2019. i početkom 2020. Tek tada će biti moguće utvrditi, prije svega, postoje li uopće na području grada Osijeka prekoračenja vrijednosti za lebdeće čestice, a ako postoje, kolika su.