Na 26. savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji, o ekonomskom razvoju zemlje govorila je predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović, iskazavši zadovoljstvo pozitivnim kretanjima. U svom obraćanju na temu "Ključni izazovi i preduvjeti ekonomskog razvoja RH“, među pozitivnim iskoracima u proteklih godinu dana istaknula je realni rast BDP-a od 2,9 posto, nastavak gospodarskog rasta u prvoj polovini ove godine, rast prometa u maloprodaji, kao i povoljna kretanja zaposlenosti. Navela je i višak proračuna opće države te smanjenje udjela javnoga duga u BDP-u.

"Navedeni podaci jasno upućuju na činjenicu da smo napravili određene pozitivne pomake u kontekstu povećanja rasta, smanjenja nezaposlenosti te dovođenja u red sustava javnih financija. Ti rezultati mogu nam pružiti određeno zadovoljstvo, ali nam ne smiju dopustiti da spavamo na lovorikama. Oni moraju biti tek prvi korak i poticaj za dostizanje našeg pravog cilja, a to je rast od pet posto na godišnjoj razini”, poručila je Grabar-Kitarović. U pogledu porezne reforme Grabar-Kitarović ističe da je ukupnim poreznim rasterećenjem od 6,3 milijardi kuna hrvatsko gospodarstvo dobilo znatan impuls. Smatra da je ministar financija Zdravko Marić, za razliku od nekih drugih ministara financija koji su dodatnim poreznim opterećenjem gušili gospodarstvo, "napravio u tom segmentu dobar posao”. Drži da je potrebno povećati pravednost oporezivanja dohotka iz svih izvora, i to ne kroz uvođenje dodatnih razreda i stopa "nego kroz uvođenje sintetičkog poreza prema kojem bi se cjelokupni dohodak oporezivao jednako - neovisno o izvoru iz kojeg se stječe".
Predsjednica je upozorila i da je "mirovinski sustav u postojećim okolnostima neodrživ i predstavlja najveći fiskalni rizik za državu". Smatra da je jačanje drugog stupa jedini ispravan put za unaprjeđenje sustava uz racionalizaciju troškova, napose naknada, i određenih zahvata u strukturi ulaganja mirovinskih fondova. "S obzirom na demografske trendove postupno podizanje dobne granice odlaska u mirovinu, uz motiviranje zaposlenika za što kasniji odlazak u mirovinu, može pridonijeti održivosti sustava", ocijenila je. Pohvalila je napore ministra rada i mirovinskoga sustava Marka Pavića koji "idu u smjeru održivosti mirovinskog sustava".


Guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je da se Hrvatska ulaskom u eurozonu neće odreći svog ekonomskog suvereniteta, kao i da monetarna unija nije zaštita od krize. Prioriteti ekonomske politike radi povećavanja otpornosti i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva nastavak su provedbe fiskalne konsolidacije i strukturne reforme za povećanje rasta, rekao je Vujčić. Dodao je da je javni dug i dalje visok, pa je ujedno i izvor ranjivosti, a nužne su i strukturne reforme - reforma pravosuđa, porezno rasterećenje, povećanje učinkovitosti javnog sektora... Ocijenio je da je Hrvatska dosta čvrsto na putu u eurozonu, pri čemu je srednjoročni plan ulaska u monetarnu uniju čvrsto zacrtan. Osvrnuvši se na percepcije u javnosti da se zemlja odriče značajnog dijela svog ekonomskog suvereniteta ulaskom u EU, Vujčić je naglasio da to nije točno. Nakon ulaska u EU, većina ekonomskih politika ostaje suvereno u rukama nacionalnih vlada, ustvrdio je guverner. Spomenuo je da je EU tražio da svoju politiku subvencija uskladimo s europskim pravilima, tako i u brodogradnji, ocijenivši da je takvo gubljenje suvereniteta bilo dobro, jer bismo inače izgubili još više državnog novca nego do sada. Nakon ulaska u eurozonu Hrvatska će sudjelovati u vođenju zajedničke monetarne politike, dok će najveći dio hrvatskog vanjskog duga postati domaći dug, pri čemu će kamatne stope padati, jer se uklanja tečajni rizik, što će sve imati pozitivan utjecaj na rejting zemlje.