Amerikanci su u utorak izišli na kongresne izbore koji se smatraju svojevrsnim referendumom o američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, prenose svjetske agencije. Amerikanci biraju zastupnike u Kongresu i u gotovo svim parlamentima saveznih država te guvernere 36 od 50 američkih saveznih država.

Posljednje ankete i analize ukazuju na to da će demokrati preuzeti kontrolu nad Zastupničkim domom. Šanse da preuzmu i Senat, demokratima, međutim, ne idu u prilog. Izbori se održavaju dvije godine nakon predsjedničkih, na polovini Trumpova mandata (odakle dolazi i naziv "midterm") i smatraju se svojevrsnim referendumom o stanaru Bijele kuće. Povijesno, predsjednikova stranka na sredini njegova mandata rijetko izbjegne protestno glasanje i poraz. Bira se cijeli saziv Zastupničkog doma, odnosno 435 kongresnika, kojima mandat traje dvije godine. U Senatu, koji ima 100 članova, mandati traju šest godina. Svake dvije godine bira se oko trećina saziva. Sada će biti izabrano nešto više od trećine novih senatora, njih 35. Republikanci u ovom trenutku kontroliraju Kongres. U Senatu imaju tijesnu većinu (51 senator prema 49 demokratskih), a veću u Zastupničkom domu (236 zastupnika prema 193 demokratska, uz šest praznih mjesta). U Zastupničkom domu demokrati moraju republikancima "oteti" 25 mandata ako žele imati većinu. To je, ako je suditi prema anketama, itekako izvedivo. Demokrati imaju nešto manje izgleda da preuzmu i Senat.
Utjecaj ovih izbora mogao bi biti velik. Kad bi demokrati osvojili većinu u Zastupničkom domu, vjerojatnost pokretanja procedure opoziva predsjednika Donalda Trumpa jako bi porasla. Povećao bi se i broj parlamentarnih istraga protiv Trumpove administracije, ponajprije zbog sumnji u dosluh između Trumpove predizborne kampanje i Rusije 2016. godine.
Demokrati bi preuzeli vodstvo nad parlamentarnim odborima u Zastupničkom domu, što bi im omogućilo da dijele pozive za svjedočenje ljudima koje bi htjeli saslušati pod prisegom. Kada bi demokrati preuzeli nadzor i nad Senatom, tada bi mogle biti blokirane sve Trumpove nominacije u Vrhovni sud, federalni pravosudni sustav ili izvršne dužnosti u administraciji.
Premda se ime Donalda Trumpa ne nalazi na glasačkim listićima, mnogi Amerikanci doživljavaju izbore kao referendum o predsjedniku. U konzervativnim državama poput Kanzasa ili Južne Karoline republikanski kandidati nemaju nikakvu potrebu distancirati se od njega. Naprotiv, mogu računati na njegovu jako solidnu popularnost u konzervativnim krugovima.
No, Trumpova popularnost pada na nacionalnoj razini. U državama u kojima se demokrati i republikanci bore za prevlast i utrke su tijesne, Trumpovo ime moglo bi biti otegotna okolnost. Kandidati njegove stranke nastoje usredotočiti svoju kampanju na solidan gospodarski rast, dok demokrati čine sve kako bi skrenuli pozornost na Trumpove kontroverzne politike o imigrantima, zdravstvu ili trgovini.
Izbori se održavaju u napetom ozračju, za što mnogi okrivljuju upravo Trumpa. SAD je pred izbore potresao incident s nizom poštanskih pošiljki s eksplozivnim napravama poslanih istaknutim demokratima, Trumpovim kritičarima i CNN-u. A dok zemlja to još nije ‘probavila‘, muškarac je otvorio vatru u sinagogi u Pennsylvaniji i ubio 11 vjernika. Ta dva incidenta potaknula su bojazni od novog političkog nasilja i pozive Trumpu da ublaži retoriku i smanji napetosti u zemlji. On to, međutim, nije učinio. Naprotiv.
Njegovo vrijeđanje i zapaljive izjave krivi su za toksično ozračje i on opetovano propušta odlučno odgovoriti na nasilje i rasizam, kažu njegovi kritičari.