Novosti
SUŠA “SPUSTILA” RIJEKU

Godina će se pamtiti po rekordno niskom Dunavu
Objavljeno 6. studenog, 2018.
Nizak višemjesečni vodostaj ne odgovara brodarima i prilično će im utjecati na ukupni godišnji prihod

Ovu godinu pamtit ćemo, između ostaloga, i zbog rekordno niskog vodostaja Dunava. Trenutačno stanje na mjernim postajama u Batini i, ‘‘preko puta‘‘, u vojvođanskom Bezdanu, doduše, daleko je od najnižeg izmjerenog vodostaja, ali i gotovo tri metra niže od najvišeg izmjerenog u studenome. Kod Batine je, naime, u nedjelju prijepodne izmjereno 85 centimetara ‘‘u plusu‘‘, dok se bezdanski vodomjer ‘‘kupao‘‘ u +116 centimetara.

Riječ je o razini u granicama višegodišnjeg prosjeka za studeni, ali će vrlo brzo vodostaj biti niži. Sudeći prema izvješćima hidrologa iz susjedne Mađarske, Dunav opada u gotovo cijelom gornjem toku tako da će se opet bližiti ‘‘nuli‘‘, odnosno ‘‘minusu‘‘. Upravo su ‘‘minusi‘‘ obilježili cijelo ljeto. Tijekom kolovoza, primjerice, neprestano je bio ispod 0, što je prouzročilo i nešto slabiji riječni promet. Oglasila se nedavno i Mađarska direkcija za vode, iz koje su naveli kako je u Budimpešti zabilježen rekordno nizak vodostaj Dunava - službeno najniži u posljednjih 71 godinu.- Zbog suše, koja traje od kolovoza, dubina Dunava u Budimpešti pala je na 43 do 44 centimetra. Prije ovog slučaja, u studenome 1946. godine, vodostaj je iznosio 51 centimetar - tvrde Mađari, dodajući kako su rekordi izmjereni i u još nekim ‘‘dunavskim‘‘ gradovima - Adonyju, Dunaujvarosu, Paksu i Domboriju. Za nizak vodostaj Dunava sušu ‘‘krive‘‘ i u DZMH-u, navodeći kako bi se rijeka idućih dana, zbog najavljenih kiša, polako trebala vraćati u ‘‘normalu‘‘. Premda je Dunav ove godine bio niži od rekordnih -79 centimetara, koliko je u Batini izmjereno 2003. godine, rijeka javnosti nije pokazala dio svojih tajni koje čuva od Batinske bitke, odigrane u studenome 1944. godine. Podsjetimo, samo pedesetak metara od središta Batine, na mjestu gdje je nekada prometovala skela i spajala dvije riječne obale, "izronio" je tada cijeli prednji trap njemačkog vojnog džipa, dok se golim okom na površini mogao vidjeti vojni kamion. Ronioci su tada na obalu iznijeli mnoštvo streljiva, bačvu za gorivo, metalni kanistar s jasno uočljivim natpisom "Wehrmacht", i slične predmete. No, na približno četiri kilometra uzvodno od Batine, daleko od očiju javnosti, nedavno je ipak ‘‘isplivala‘‘ konstrukcija brodića.

- Ne mogu reći je li u pitanju manji ratni brodić, ili svojevrsna pokretna mehanička radionica, ali do sada ga nisam vidio - kaže jedan od vlasnika vikendica na Zelenom otoku kod Batine.Ovako nizak višemjesečni vodostaj ne odgovara brodarima, čiji šlepovi ne smiju biti natovareni kao obično, što će im prilično utjecati na ukupni godišnji prihod. S druge, pak, strane nizak vodostaj ‘‘najmanje još 50 godina‘‘ priželjkuju upravo zelenootočki vikendaši. Ćudljivi Dunav je, prisjetimo se, i te kako znao izići iz svog korita, a početkom stoljeća zaprijetio je i Batini. No, poplava od 2013. godine nije bilo.

- Posljednji put Zeleni otok je pod vodom bio u lipnju 2013., kada je vodostaj kod Batine bio +772 centimetra, samo nešto niži od rekordnih +795 centimetara. Batina se tada obranila, ali naše vikendice nisu. Iz vode su virili samo krovovi i eventualno gornji katovi - prisjeća se Ivan Ratkajec, vlasnik jedne od njih, napominjući kako bi dobro bilo da Dunav blago poraste, ali ne više od 500 centimetara, kada Hrvatske vode proglašavaju redovitu obranu od poplava. Iako ih ne priželjkuju, Zelenootočani se pitaju zašto već pet godina Dunav ne plavi ovo nebranjeno područje. Ne slažu se s tvrdnjama kako je suša jedini razlog. ‘‘Krivca‘‘ vide u meliorativnim zahvatima u Mađarskoj i Slovačkoj, gdje je, doduše dosta ranije, sagrađena hidrocentrala koja ‘‘popije‘‘ dosta dunavske vode. Slično misle i stanovnici jedinog baranjskog mjesta na Dunavu, Batine. Oni također tvrde kako će godinu pamtiti po izrazito niskom vodostaju.

- Tako nizak Dunav bio je godinu-dvije uoči gradnje Batinskog mosta koji je u promet pušten 1974. godine. Sjećam se da smo do pola rijeke dolazili hodajući, pa plivali prema lijevoj obali - priča Šandor Šipoš iz Batine, prisjećajući se pješčanih sprudova koji su tada isplivali blizu mjesta gdje je prometovala kompa. Kao ni njegovi sumještani ne priželjkuje goleme plimne valove koji bi mogli ugroziti Batinu koju sada ‘‘čuva‘‘ nasip koji može zadržati i +800 dunavskih centimetara.

Polemike se odavno vode oko vodomjernih postaja u Bezdanu i Batini. Premda su gotovo ‘‘preko puta‘‘ jedna drugoj, vodostaji se razlikuju po 20-ak centimetara. I dok jedni razliku objašnjavaju normalnom, jer je, navodno, vodomjerna postaja Bezdan niža od one u Batini, drugi to smatraju pogreškom domaćih stručnjaka.

Ivica Getto
RIJEKA TOPLIJA OD MORA, KOPAČKI RIT OVISAN O VODOSTAJU DUNAVA I DRAVE
I ovogodišnje temperature Dunava bile su rekordne. U kolovozu je, primjerice, temperatura rijeke bila kod Bezdana i Batine bila 26,6 Celzijeva stupnja, što znači da je Dunav bio topliji od nekih priobalnih dijelova Jadranskog mora. Kod Zadra je, naime, temperatura mora tada iznosila 23,8 stupnjeva, u Splitu su izmjerena 24 Celzijeva stupnja, slično kao i u Crikvenici. Kako tvrdi Anđelko Martinčević, predsjednik Zajednice športskih ribolovnih udruga Baranje, riječna fauna dobro je podnijela nizak vodostaj i visoku tepmeraturu. Nastradale su samo velike količine školjki, dok su se ribe povlačile u dubine.

Da se ova godina može svrstati među one ekstremnije, što se vodostaja rijeka tiče (bar u Baranji i Slavoniji), svjedoči situacija u Kopačkom ritu. Ovaj baranjski park prirode, naime, gotovo da je ovisan o visokom vodostaju Dunava i Drave, budući da je, tvrde stručnjaci, najljepši kada nepregledna prostranstva budu poplavljena. No, dodaju, ništa manje zanimljiv nije ni tijekom suše, budući da nikada ne može presušiti. Nizak vodostaj, točnije, sušna područja, nekim vrstama flore i faune odgovaraju, a nekima ne, ali ne može se reći da je s obzirom na vodostaj situacija kritična ili spektakularna.

Podsjećamo na podatak kako je Dunav najveća rijeka u Europskoj uniji i nakon Volge druga po veličini u Europi. Uz to je i “najinternacionalnija” rijeka na svijetu, odnosno na području uz Dunav živi 81 milijun ljudi u ukupno 18 zemalja. Republika Hrvatska ima 137 kilometara “udjela” u Dunavu.
U Budimpešti je zabilježen službeno najniži vodostaj Dunava u posljednjih 71 godinu
Možda ste propustili...

BISKUP ŽELJEZANSKI EGIDIJE IVAN ŽIVKOVIĆ

Poziv na praštanje i zajedništvo

MINISTRICA ZNANOSTI I OBRAZOVANJA:

Minimalna satnica za studente 21,50 kuna

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

JEDINSTVENA POLICA OSIGURANJA

Do 75 tisuća kuna zbog naleta vozilom na divljač

2

500 “DOBITAŠA” OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Tvrtke iz sastava Žito grupe s
najviše dobiti u 2017. godini

3

JAVNE SLUŽBE TRAŽE POVIŠICU OD 5,8 %

Od 28. studenoga u štrajku
liječnici, učitelji, kulturnjaci...