Nedavna analiza europskog "think-tanka" prema kojoj je Slovenija, uz Hrvatsku, jedna od članica EU-a s najmanje utjecaja i s malim potencijalom za sklapanje savezništava, u situaciji kad se EU dijeli na "nacionalne" koalicije pojedinih država, izazvala je u Sloveniji kritike na račun političke strategije, no ima i mišljenja da nepostojanje stalnih savezništava malim zemljama omogućuje fleksibilniju politiku u pojedinim situacijama.
Kako u ponedjeljak navodi slovensko "Delo", istraživanje Europskog vijeća za vanjske poslove (ECFR), pod naslovom "Istraživanje koalicija u EU-u", koje se bavilo međusobnim povezivanjem članica i prepletenošću njihovih zajedničkih interesa, pobudilo je veliko zanimanje slovenskih analitičara i politike. Ono je pokazalo da je Slovenija po tzv. koalicijskom potencijalu na niskom, 26. mjestu među 28 članica, s time da su iza nje plasirane Hrvatska i Cipar, a u odnosu prema lanjskom istraživanju istog trusta mozgova preskočile su je Malta i Bugarska.
Slovenija očito u europskim integracijama ima marginalnu ulogu pa je velike države za partnericu odabiru samo u izuzetnim slučajevima kad se uklapa u njihove projekte, a na listi prvih potencijalnih partnerica je samo kod Austrije i Hrvatske, piše u ponedjeljak u komentaru ljubljansko "Delo", ali dodaje da mali koalicijski potencijal manjih članica EU-a i nije tako loša stvar jer im omogućuje "fleksibilnost" kad je riječ o vanjskoj i drugim politikama. Prema spomenutom istraživanju, u kojemu je sudjelovalo 877 eksperata iz vlada, parlamenata, sveučilišta i medija, samo Hrvatska, i u manjoj mjeri Austrija, imaju Sloveniju na listi prvih pet članica u kojima vide potencijalnog koalicijskog partnera u Europi, dok je Slovenija relativno nisko na popisu prioriteta većih i utjecajnijih članica, iako sebe vidi kao utjecajnu državu na području jugoistočne Europe s ambicijama da i dalje ostane u skupini međusobno najpovezanijih članica koje predvode u integracijama, a na čijem su čelu Francuska i Njemačka.
Slovenski stručnjaci koji su sudjelovali u tom istraživanju i anketi kao prioritete Slovenije koji joj otvaraju koalicijski potencijal naveli su zajedničku imigracijsku politiku, djelovanje eurozone, punu funkcionalnost jedinstvenog tržišta, dok politika prema klimatskim promjenama ili odnosi EU-a i Ruske Federacije nisu po njima visoko na listi kao pitanja koja daju koalicijski potencijal. Da male članice nisu veliki akteri na europskoj pozornici samo po sebi je razumljivo, a velika očekivanja brzo se sudare s realnošću, piše u komentaru slovenski dopisnik iz Bruxellesa Peter Žerjavič.H