VINKOVCI - Najnoviji slučaj vršnjačkog nasilja, ovaj put u osnovnoj školi na otoku Braču, gdje je osnovac više puta udario svog vršnjaka koji je pao i dobio epileptički napad, ponovno je aktualizirao problem bullynga koji je veliki problem i u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Ovdje je u zadnjih desetak godina zabilježeno nekoliko teških slučajeva vršnjačkog nasilja od kojih je onaj kada je krajem listopada 2008. ispred svoje srednje škole pretučen Josip Klasnić, 16-godišnjak iz Andrijaševaca, završio tragično jer mladić je nakon osam dana umro od posljedica premlaćivanja. Krajem kolovoza u Vinkovcima je izbila masovna tučnjava u kojoj je teške i za život opasne ozljede zadobio 21-godišnji Ivan Mikuljan, također iz Andrijaševaca, i još je uvijek u vinkovačkoj bolnici.

Veliku ulogu u suzbijanju bullynga ima policija koja se gotovo svakodnevno susreće s ovim problemom i pokušava ga riješiti i edukacijom. Policijska službenica za prevenciju Mirna Marić kaže kako je na području PU vukovarsko-srijemske u prvih osam mjeseci ove godine zabilježen pad broja kaznenih djela na štetu djece i maloljetnika, kao i pad broja kaznenih djela počinjenih od strane djece i maloljetnika i takav je trend dulje vrijeme. No s druge strane povećan je broj sukoba s teškim posljedicama, što je posebno zabrinjavajuće.

- Osmislili smo preventivni projekt Živim život bez nasilja, čija su ciljana skupina učenici 7. razreda osnovnih škola. Iskustvo nam govori da djeca ne poznaju sve oblike nasilja te ih educiramo u tom smislu. Na ovaj način nastojimo potaknuti mlade na aktivno sudjelovanje u prevenciji ovakvog i drugih oblika neprihvatljivog ponašanja, promicanje pozitivnih obrazaca ponašanja, usvajanje pozitivnih vrijednosti, potaknuti ih na njihov doprinos stvaranju sigurnog okruženja. Potičemo ih na razmišljanje o tome kako se odnose prema ljudima i načinu na koji se ljudi ponašaju prema njima. Nastojimo ih naučiti kako ne diskriminirati zbog spola, religije, seksualne orijentacije, etničke pripadnosti, ili društvenog i materijalnoga statusa – kaže Marić, a psiholozi kažu kako se nasilničko ponašanje primjećuje još kod manje djece.

- Ni jedno dijete nije rođeno nasilno, ali se kroz njegovo odrastanje i razvoj nasilno ponašanje pojavilo kao način rješavanja problema, ostvarivanja ciljeva, traženja pažnje, ili potvrde od strane drugih, ostvarivanja potrebe za osjećajem kontrole i moći nad drugima. U razgovoru s djetetom i roditeljima svakako je važno obratiti pozornost na razloge takvog ponašanja i zajedničkim snagama doći do spoznaje zašto je nasilje opasno i neprihvatljivo te koje posljedice može imati na žrtvu, ali i osobu koja čini nasilje - pojašnjava Matea Mauer, psihologinja iz Zavoda za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije.