Osijek
OSJEČKI DANI BIOETIKE OKUPILI 40 ZNANSTVENIKA

Potrebno odgojiti nove naraštaje koji će imati više obzira prema drugome
Objavljeno 6. studenog, 2018.

U središtu pozornosti 2. Osječkih dana bioetike, koji se održavaju 5. i 6. listopada u prostorima Fakulteta za odgoj i obrazovanje Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, odnos je bioetike te odgoja i obrazovanja.

Kako nam je jučer rekao doc. dr. sc. Ivica Kelam, voditelj sveučilišnog Centra za integrativnu bioetiku i predsjednik Organizacijskog odbora skupa, upravo je odgoj i obrazovanje novih naraštaja ključ za osiguravanje budućnosti čovječanstva što je u žarištu zanimanja bioetike.- Bioetika kao orijentacijska znanost teži kritičkom propitkivanju djelovanja društva na pojedinca s nakanom da ponudi svoje odgovore koji bi išli u smjeru promjene ove situacije u kojoj se nalazimo. Možda su to prejake riječi i prevelika očekivanja, ali mi koji se bavimo bioetikom ne možemo ostati nijemi na brojne probleme s kojima se društvo i čovječanstvo susreće. To je bio i jedan od razloga zašto smo pokrenuli Osječke dane bioetike kako bi zajedno promišljali probleme koje opterećuju ne samo naše društvo, nego i globalnu zajednicu. Prošle godine imali smo najveći naglasak na pitanjima biotehnologije, genetičkog modificiranja i međunarodne trgovačke sporazume. Ove godine odlučili smo se na jednu nama bliskiju temu budući da se Osječki dani bioetike održavaju na Fakultetu odgojnih i obrazovnih znanosti, pa je tema ovaj put bioetika u odgoju i obrazovanju. Na taj način htjeli smo poručiti općoj i akademskoj javnosti da je pitanje odgoja i obrazovanja od presudne važnosti za opstanak čovječanstva, jer ako mi ne budemo u stanju odgojiti nove naraštaje koji će imati moralnog obzira prema životu općenito, bojim se da nam slijedi crna budućnost, a ja vjerujem da to nitko od nas ne želi - rekao nam je Kelam.Prema njegovom mišljenju, naša se civilizacija suočava s dramatičnim problemima zbog nezasitne pohlepe za profitom koja ide za tim da se izvuče dobit bez obzira na posljedice. Dodao je da su, nažalost, posljedice vidljive, od klimatskih promjena kojima svi svjedočimo do pitanja nejednakosti i kriza koje se događaju u svijetu. Kelam kaže da u odnosu na pitanja ne možemo ostati nijemi i moramo tražiti rješenja. Na novinarsko pitanje gdje su rješenja, odgovario je da je ono u promjeni svijesti. Istaknuo je da je upravo u tome najveća odgovornost odgoja i obrazovanja. Njegova uloga je odgojiti nove naraštaje koji će imati više obzira prema drugome i drugačijemu. Prema Kelamovim riječima, to bi trebala biti i poruka političkim strukturama koje, nažalost, često vode politike na štetu javnog dobra.Drugi po redu Osječki dani bioetike održavaju se 5. i 6. listopada u prostorima Fakulteta za odgoj i obrazovanje Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. U sklopu ovog znanstvenog i stručnog skupa predviđeno je više od trideset izlaganja s više od četrdeset sudionika iz Hrvatske, Srbije i Makedonije. Njegovi organizatori su Centar za integrativnu bioetiku, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti te Medicinski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Ovaj skup je sestrinska manifestacija Lošinjskih dana bioetike i Riječkih dana bioetike koji se neprestano održavaju već petnaestak godina. Osječki dani bioetike priređeni su u suradnji sa Znanstvenim centrom izvrsnosti za integrativnu bioetiku, Hrvatskim bioetičkim društvom, Centrom za integrativnu bioetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i Centrom za integrativnu bioetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta sv. Ćirila i Metoda u Skopju. D.Celing
NEMA DIJALOGA U ODGOJU I OBRAZOVANJU
Jedan od plenarnih govornika na ovom skupu bio je i izv. prof. dr. sc. Tomislav Krznar s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji obnaša i dužnost predsjednika Hrvatskog filozofskog društva. Prema njegovim riječima, integrativna bioetika postigla je iznimno zapažene rezultate te je postala jedna od naših najvažnijih intelekutalnih izvoznih proizvoda. Kada je riječ o odgoju i obrazovanju Krznar je istaknuo kako nedostaje fenomen dijaloga, jer je naš sustav još uvijek utemeljen na monističkom, slušalačkom konceptu, a nedostaje istraživačko-dijaloškog pristupa. Dodao je kako novi svijet leži u tihoj kapilarnoj promjeni, a ne u nekakvim velikim konceptima.
Možda ste propustili...

REGIONALNI ZNANSTVENI CENTAR PANONSKE HRVATSKE

Otkriveni talenti - lokomotiva razvoja

NA DAN PARLAMENTARNIH IZBORA

Trgovine koje rade 17. travnja

Najčitanije iz rubrike