Magazin
ANA PERAICA:

Krojenje informacija
Objavljeno 3. studenog, 2018.

U odnosu na vrijeme kad je javnosti prezentiran Vaš rad "Propagandni sistemi u medijima", a bila je to 2009. godina, što se do danas promijenilo, kakvi su nam danas mediji, kakva je u njima propaganda, na što se svodi?

- Rad o kojem je riječ program je kolegija Sustavi propagande u medijima koji sam predavala na Filozofskom fakultetu u Rijeci, u razdoblju od 2007. do 2010. godine. Teorija je u tom vremenu još uvijek počivala na odvojenom sustavu definiranja pojma fabricirane istine, i to o pitanju njenih svrha. U slučajevima kada su svrhe bile ideološke, proizvedene istine nazivali smo propagandom, dok onda kada su istine bile modelirane s komercijalnim i marketinškim svrhama - advertisingom. Problem ovakvih teorija bio je što su počivale na definicijama istine koje nisu bile ni logičke, ni semiotičke, nego povijesne. Danas se, upravo u odnosu na povijest, više koristi termin postistine, dakle istine koja je više-manje nedostupna te se u odnosu na nju formuliraju teme ideološke, i danas sasvim povezane ekonomske svrhe.

Mediji, propaganda i politika - kakvi su to odnosi, da se tako izrazim?

- Mediji su sustavi prijenosa informacija, propaganda definira jednostrani model koji zakrčuje širinu protoka podataka, dok je politika jedan od mogućih motiva propagande. Kao što rekoh, i tržište koristi sličan model, no njega smo, s obzirom na to da su poruke mekše, češće skloni ignorirati.

Živimo u vremenu sveopće propagande umreženosti, od politke preko kulture do svih drugih dijelova društva. Koliko je u tome svemu senzacionalizma, lažnih vijesti, crnila..., kako to izbjeći?

- Dva su dominantna načina obračunavanja s medijskim overloadom; samoisključenje i relativizacija. Ni jedan nije dobar, s obzirom na to da je riječ o pasivnim sustavima recepcije podataka između kojih neki mogu biti i bitni i vrijedni. Osobno smatram da je jedini dobar model procesiranje i analiza diskursa - tko što o čemu i kako govori. To je ne samo dobra vježba za mozak, nego i jedina preventiva otupljenju kojega propaganda kao takva priželjkuje.

Govori se i o ljevičarskoj i desničarskoj propagandi u medijima, napose u ovirima mainstream medija. Vaš komentar?

- Produkcija "autora drugog reda", odnosno ideološkog konteksta bilo kojeg objavljenog teksta gotovo je neizbježna. I kada nema jasne politike, tada postoje sustavi financiranja koje se ne smije izdati, ili pak publika kao kupac prema čijim se uvjerenjima kroji poželjna informacija. Kod nas, u zemlji koja je podijeljena na vrlo shizofren binarni sustav, to jest uistinu tako, no u zdravom društvu mediji se dijele na mnogo više autorskih govora, pa je tako moguće čitati i feminističke medije, medije zagovornika ekologije, medije političkih subgrupa između kojih je moguće rekonstruirati određeni diskurs.(D.J.)

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana