Objavljeno 22. listopada, 2018.
Đuro Sessa, predsjednik Vrhovnog suda, prezentirao je nedavno izvješće o radu hrvatskih sudova za 2017. godinu i istaknuo kako je vidljiv pad broja neriješenih predmeta u usporedbi s prethodnim godinama, no naglasio je da zabrinjava priljev novih predmeta od nevjerojatnih 1,2 milijuna godišnje, u zemlji koja ima četiri milijuna stanovnika.
Predsjednik Vrhovnog suda istaknuo je da sudovi rješavaju više predmeta nego što ih dobivaju, pa tako od 100 posto predmeta koje imaju oni rješavaju 109 posto. Đuro Sessa također je istaknuo da je trajanje sudskih postupaka ipak skraćeno u odnosu prema prethodnom razdoblju.
Puno rada i koncentracije
- Hrvatski sudovi godišnje zaprimaju između 1,2 i 1,5 milijuna predmeta, od zemljišnoknjižnih, registra trgovačkih društava pa do najozbiljnijih predmeta. Ma kakav predmet bio, zahtijeva vrijeme, rad i koncentraciju sudaca. O tako velikom priljevu predmeta radi se s jedne strane zbog neplaćanja, odnosno ekonomske situacije, a s druge zbog vrlo široke nadležnosti sudova. Kod nas je još iz socijalizma zaostalo to da su sudovi nadležni za svaki prijepor koji se može pojaviti na bilo kojoj razini. U Hrvatskoj trenutno ima oko 1700 sudaca, a, prema izvješću iz Europske unije, po broju riješenih predmeta mi smo u gornjoj polovini EU-a - kaže Đuro Sessa.
Kako dalje objašnjava, nije isto kada sudac ima predmet ratnog zločina, jer je njemu taj jedan predmet dovoljan za cijelu godinu, i kada netko radi registar upisa u trgovačke sudove, jer mu je i tisuću taman.
Damir Kontrec, predsjednik Udruge hrvatske sudaca, također objašnjava što se sve nađe u više od milijun zaprimljenih novih predmeta.
- Treba voditi računa da su u to uključeni i registarski predmeti i oni zemljišnoknjižnih i trgovačkih sudova, no nisu uvršteni ovršni predmeti. Kada bi se pribrojili i ti predmeti, koji su završili kod javnih bilježnika, a prema mojim saznanjima ima ih do 700 tisuća godišnje, taj bi broj na sudovima bio puno veći. To je samo dokaz da država nije do kraja odlučila što treba prikazivati kao sudski predmet i što treba zaista završiti na sudu. Jedan od problema je i što se broj predmeta povećava u godinama kada dolazi do gospodarske i ekonomske krize, kao i zbog nekih zakonskih izmjena, poput usklađivanja trgovačkih društava, pa su nakon toga sva trgovačka društva morala nešto napraviti. Povećava se i u zemljišnim knjigama zbog postupka legalizacije ili prodaje stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo i drugo - pojašnjava Kontrec. Dodaje kako, kada zakonodavac donosi neke nove propise, vrlo često zna reći da za to ne trebaju nikakva dodatna sredstva, što je zapravo upitno.
- Novi prijedlog izmjene ovršnog zakona, prema kojem bi se ponovno uvela nadležnost sudova u ovršnom postupku, gdje bi javni bilježnici bili povjerenici suda, opet znači da će se svi ti predmeti morati evidentirati kao sudski. Na to Udruga sudaca i Vrhovni sud ne mogu utjecati jer, bez obzira na naše kritike, stvar je izvršne i zakonodavne vlasti da stvori preduvjete da sudovi mogu funkcionirati - kaže Damir Kontrec.
Navodi kako iz godišnjeg izvješća proizlazi da je broj neriješenih predmeta u 2017. pao za gotovo desetinu, a kad se to dogodi u jednoj godini, to je velik znak da se stvari pomiču nabolje.
- Još uvijek je objektivni problem što u toj strukturi neriješenih predmeta ima relativno puno, oko 30 posto, predmeta starijeg godišta, ali nisu sva područja Hrvatske u istoj poziciji. U pravilu su najopterećenija područja velikih sudova, kao što su Zagreb, Split i Rijeka, a osječko područje takvih predmeta i nema toliko. Mislim da će daljnjim ulaganjem napora u sljedeće dvije-tri godine doći na solidnu ažurnost, što i pokazuje ovo izvješće za prošlu godinu. Vidi se da se rješava više predmeta nego što ih se prima, što i jest bit cijelog sustava - objašnjava Kontrec.
Druge metode
Na upit treba li baš svako seosko ogovaranje završiti na sudu, predsjednik Udruge sudaca navodi da bi o tome trebalo ipak raspraviti.
- Nekad trač može biti vrlo opasan za nekoga te mu može uništiti i obiteljski i privatni život i možda zahtijeva da se potraži zaštita na sudu. No uvijek bi trebalo voditi računa da je uloga suda da rješava sporove. Neke bi stvari ipak trebalo rješavati izvan sudova i nekim drugim metodama - zaključio je predsjednik Udruge hrvatskih sudaca.
Iz izvješća koje je podnio predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa vidljivo je da su 2017. godine svi županijski sudovi u Hrvatskoj zaprimili ukupno 95.029 predmeta, riješili ih 99.645, a na kraju te godine ostalo je 49.596 neriješenih predmeta, što je najmanji zabilježeni broj u proteklom petogodišnjem razdoblju.
Tri slavonska županijska suda, Osijek, Slavonski Brod i Vukovar, ušla su u 2017. s 4922 neriješena predmeta. Te godine zaprimili su 4220 novih predmeta. Do kraja godine riješeno je 13.028 predmeta, a ostalo je neriješeno njih 12.318.
Sandra Lacić
problem
SUDOVI SU I DALJE NADLEŽNI ZA SVAKI PRIJEPOR
NAJDUŽE ZA KAZNENE PREDMETE
Pet slavonskih općinskih sudova, Osijek, Požega, Slavonski Brod, Virovitica i Vukovar, ušlo je u 2017. s 23.435 neriješenih predmeta. Prošle godine zaprimili su ukupno 41.731 novi predmet. Tijekom godine riješeno je 33.459 predmeta, a 22.357 ostalo ih je neriješeno te je preneseno u 2018. Pokazatelj vremena rješavanja predmeta za prošlu godinu upućuje na to da je svim općinskim sudovima u Hrvatskoj potrebno najviše dana za rješavanje kaznenih predmeta, bez predmeta optužnih i izvanraspravnih vijeća, za koje je potrebno prosječno 578 dana, a najmanje dana potrebno je za rješavanje zemljišnoknjižnih predmeta - 23 dana. Tijekom 2017. godine svi općinski sudovi zaprimili su ukupno 796.602, a riješili 796.182 predmeta. Na kraju godine ostalo je 282.579 neriješenih predmeta.
NEMA SUCA MLAĐEG OD 30 GODINA
Kako doznajemo iz izvješća predsjednika Vrhovnog suda, u ukupnoj slici sudaca koji obnašaju sudačku dužnost najviše je njih u dobi između 55 i 60 godina, zatim u dobi od 45 do 50 godina te od 50 do 55 godina. Ni jedan sudac koji je obnašao dužnost u 2017. godini nije bio mlađi od 30 godina. S druge strane, ni jedan sud u Hrvatskoj prošle godine nije imao zaposlenih vježbenika pravne struke. Trajanje sudskih postupaka se skraćuje, i to sa 165 dana u 2013. godini na 132 dana u 2017. Za napomenuti je kako se broj rješavatelja sudskih predmeta, odnosno sudaca i sudskih savjetnika, kontinuirano smanjuje, pa su 2017. godine na sudovima radila 42 suca manje nego u 2016., njih 1788, a broj sudskih savjetnika, koji imaju znatan doprinos u rješavanju, gotovo je isti, odnosno lani je bilo devet savjetnika više.