Moždani udar jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema. Drugi je uzrok smrtnosti u svijetu. Godišnje u svijetu obolijeva 15 milijuna osoba, a umire 5,5 milijuna, što je 9,6 % svih smrti. Jedan je od vodećih uzroka prijevremene smrti i vodeći uzrok invaliditeta u odraslih osoba.

Moždani je udar naglo nastalo neurološko oštećenje izazvano poremećajem cirkulacije u mozgu koje se događa zbog iznenadnog, djelomičnog ili potpunog prekida protoka krvi u mozgu ili zbog krvarenja. Poremećaj moždanog krvotoka dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima, zbog čega dolazi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica u zahvaćenom dijelu mozga. Moždani udar može biti ishemijski (izazvan ugruškom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi kroz nju), ili hemoragijski (izazvan puknućem krvne žile i prodiranjem krvi u okolno tkivo). Oko 80 % moždanih udara su ishemijski, koji mogu biti posljedica tromboze ili embolije. Određenom broju moždanih udara prethode upozoravajući znaci. To su prolazni simptomi koji odgovaraju simptomima moždanog udara, ali su znatno kraćeg trajanja i povuku se nakon kraćeg vremena, a nazivaju se tranzitorne ishemijske atake (TIA). U vrijeme TIA-e nastaje kompletan neurološki deficit (gubitak vida, hemipareza, disfazija). Svaka TIA zahtijeva detaljnu neurološku obradu.


U zbrinjavanju moždanog udara razlikujemo tri razine: prevenciju (sprječavanje), intervenciju tijekom akutne faze bolesti te skrb tijekom i nakon liječenja. Sukladno American Stroke Associationu, više od 80 % moždanih udara može se spriječiti ako se prepoznaju i posljedično eliminiraju/reduciraju čimbenici rizika.
Mnoge bolesti, stanja, okolnosti, životne navike i ponašanja dovode do nastanka moždanog udara, a nazivaju se čimbenici rizika za nastanak moždanog udara. Programi prevencije usmjereni su na unaprjeđenje zdravlja i promjene stila života: reguliranje tjelesne težine (indeks tjelesne mase u rasponu 18.5 - 24.9), promjena prehrane (smanjivanje unosa soli, masti i ugljikohidrata, uvođenje prehrane s dosta voća, povrća, ribe i maslinova ulja), redovita tjelesna aktivnost (najmanje 30 min. dnevno), prestanak pušenja, izbjegavanje prekomjernog unosa alkohola, individualni načini izbjegavanja stresa te provođenje preventivnih zdravstvenih pregleda (sistematski pregledi). Da biste smanjili rizik nastanka moždanog udara potrebno je promijeniti štetne životne navike.

KONTOLIRAJTE KRVNI TLAK. Ako vam je povišen krvni tlak, slijedite upute svog liječnika obiteljske medicine kako ga sniziti. PRESTANITE PUŠITI. Pušenje cigareta povezano je s rizikom razvoja moždanog udara.
REDOVITO VJEŽBAJTE I ZDRAVO STARITE. Sjedeći način života postaje uobičajen već u djetinjstvu i ranoj mladosti. Tjelovježbom jačate svoje srce, poboljšavate cirkulaciju, održavate preporučenu tjelesnu težinu i osjećate se bolje.
HRANITE SE ZDRAVO. Odaberite, pripremajte i jedite hranu koja ima niži udjel masnoća životinjskog podrijetla, zasićenih masnih kiselina i kolesterola. Izbjegavajte prehranu bogatu koncentriranim ugljikohidratima (slastice, kolači…), alkohol, umjereno koristite sol (3g na dan) Povećajte unos povrća, voća i ribe.
KONTROLIRAJTE ŠEĆERNU BOLEST. Ako se ne liječi, šećerna bolest može oštetiti krvne žile i tako izazvati začepljenja koja predstavljaju jedna od rizičnih čimbenika Ako se pojave upozoravajući znakovi moždanog udara, odmah izvjestite svoga liječnika. Moždani udar ima bolji terapijski rezultat ako se liječenje započne u prvih tri do šest sati od početnog događanja.