Samo tri sata, računajući i polusatnu stanku, trebalo je vijećnicima Osječko-baranjske županije da zaključe 15. sjednicu Županijske skupštine, koja se sastojala od 22 točke dnevnog reda. Većina tog vremena bila je utrošena na aktualni sat, na kojemu je župan Ivan Anušić odgovorio na ukupno 13 pitanja, od kojih je najviše, očekivano, stiglo iz redova oporbenih vijećnika.

Marija Dujić iz redova Mosta župana je podsjetila da je najavio otvaranje Centra za autizam za početak rujna, što se još uvijek nije dogodilo, stoga ga je upitala kada se može očekivati dovršetak tog projekta.
- Nalazimo se pred potpisivanjem ugovora o opremanju Centra, smatram da bi vrlo brzo mogli početi konkretni radovi. U cijeli su projekt bila uključena tri ministarstva i sva su morala dati brojne suglasnosti, no sada je projekt u završnoj fazi i Centar bi mogao krenuti u rad početkom 2019. ili najkasnije u proljeće iste godine - odgovorio je župan.
Vijećnik Željko Macanić (SDP) postavio je pitanje o izgradnji sustava za navodnjavanje i slaboj ili nikakvoj eksploataciji rijeke Drave, rekavši da Slavonija postaje Sahara jer rukavci Drave nestaju.
- Sustavi za navodnjavanje jedan su od prioriteta, o tome sam puno puta govorio. U ovome trenutku postoji 14 projekata sustava za navodnjavanje, neki su u fazi izrade projektne dokumentacije, a za neke su već izdane građevinske dozvole. Nailazimo, međutim, na jedan drugi problem, a to je nepripremljenost nekih gradova, čija su komunalna poduzeća nespremna apsorbirati sredstva iz fondova jer nemaju gotovu projektnu dokumentaciju. Slažem se da je potencijal Drave nedovoljno iskorišten, jedan od glavnih razloga je projekt Natura 2000, prema kojem je čak 37 % područja Hrvatske, a među njima i spomenute rijeke, zaštićeno, što je ograničavajuće za bilo kakvu intervenciju u riječne sustave - odgovorio je Anušić.
Slično je pitanje postavio i vijećnik Dražen Trconić (HDZ). On je skrenuo pozornost na činjenicu da se uvoze velike količine pijeska po višestruko višim cijenama, a naše se rijeke nedovoljno eksploatiraju.
- Slažem se, nekada je Drava bila plovna do Botova, a danas je zbog pješčanih prudova pitanje je li plovna do Petrijevaca kada je vodostaj niži. Za to vrijeme većinu pijeska uvozimo iz BiH i plaćamo ga tri puta više, transportiramo ga našim cestama, pri čemu ih uništavamo. I opet se vraćamo na Naturu 2000, zbog koje ne smije biti nikakve intervencije ljudske ruke na tom području. Njemačka je imala otprilike isti postotak zaštićenog područja, ali ga je smanjila na 17 %. I mi bismo to trebali učiniti jer će problem postati još veći - odgovorio je Anušić.
Zastupnik Ivica Šimundić (Most) aktualizirao je problem koji već dugo muči stanovnike istoka Hrvatske, a tiče se željezničke infrastrukture. Zanimalo ga je što je s projektom rekonstrukcije i elektrifikacije željezničke pruge Osijek - Strizivojna-Vrpolje, potpisanim prije pet godina, pri čemu je podsjetio da se od Osijeka do Zagreba vlakom putuje duže nego što se putovalo prije 30 godina.
- Nažalost, situacija je na razini iz vremena predstavljanja projekta. Za to nisu odgovorni ni Grad Osijek ni Županija, nego HŽ Infrastruktura. Imam informaciju da se tek sada izrađuje studija o isplativosti, koja bi trebala donijeti odgovore kako krenuti u obnovu te pruge. Imao sam sastanak s predsjednikom Uprave HŽ Infrastrukture Ivanom Kršićem, na kojem je načelno dogovoreno da će se ići u obnovu pruge Osijek - Zagreb. Da se to počelo raditi prije četriri godine, danas bismo bili spremni za aktivnosti poput izgradnje, modernizacije ili obnove, međutim, mi još nemamo ni projektnu dokumentaciju, koja iziskuje milijunske iznose te se nalazimo na nuli - poručio je Anušić.