Europska unija lani je povećala proizvodnju svinjetine, a Hrvatska, u godini u kojoj su cijene bile rekordne, smanjila je proizvodnju za deset posto. Budući da se i dalje u EU-u trgovinski odnosi s trećim zemljama nisu znatnije promijenili, a izvoz izvan EU-a ograničen je, što je vidljivo i iz cijene, koja je gotovo cijelu godinu ispod zajamčene, od 1550 eura za tonu, a u 2018. očekuje se pad proizvodnje svinja u Hrvatskoj za 15-20 posto.Kaže to Krešimir Kuterovac, predsjednik incijativnog odbora Udruge velikih hrvatskih proizvođača svinja (UVHPS), koji uzgajaju 80 % domaće proizvodnje (u osnivanju) i navodi da je jedan od razloga osnivanja ove udruge i taj što se, kako ističe, ne čini ništa glede izjednačavanja uvjeta poslovanja na tržištu EU-a.
- I dalje će se povećavati nekonkurentnost naše poljoprivrede i prehrambene industrije. Ovakvo nerazumijevanje problema i poticanje uvoza tumačimo samo kao pogodovanje uvoznom lobiju. EU zemlje, kojima je proizvodnja bitna i znaju tko im puni proračun, kad imaju ovakav problem rješavaju ga i poreznom politikom - kaže Kuterovac.
Iz ove udruge u osnivanju kao jedan od primjera koji bi, prema njihovu mišljenju, Hrvatska trebala slijediti je porezna politika Italije u povećanju konkurentnosti svinjogojstva.
- Kada proizvođač svinja u Italiji proda svinju za 10 kn/kg, na prodajnu cijenu obračuna PDV od 22 % (22 % = 12,22 kn/kg,). Država dopušta farmeru zadržavanje 80 posto od naplaćenoga PDV-a. (80 % od 2,22 kn je 1,77 kn). Farmer u Italiji za prodanu svinju dobije 11,77 kuna. Na repromaterijal PDV po stopi iznosi 4 % i 12%, te se kao i Hrvatskoj koristi kao pretporez. Ovaj princip nije protiv pravila EU-a, nije potpora, a povećava prihod farmi za 17 %. Ne moramo govoriti da u Hrvatskoj od naplaćenog PDV-a nema ništa zadržavanja i da smo mi 17 % u minusu gledajući na talijanskog proizvođača. Kako biti konkurentan toj poreznoj politici? - kaže Kuterovac.
Kuterovac nadalje pojašnjava da se Hrvatska u izmjenama zakona o PDV-u odlučila za primjenu snižene stope PDV-a na hranu, koja bi trebala pojeftiniti za građane. - Ovaj novac građani će vjerojatno potrošiti na druge robe pa će se iz povećane potrošnje smanjiti gubitak proračuna. Budući da imamo velik uvoz, dio novca otići će na potrošnju uvoznih dobara. Primjena snižene stope na hranu imat će utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju samo onoliko koliko će se povećati potrošnja domaćih poljoprivrednih proizvoda (procjena cca 0,5-1 %) Tako da se neće uspostaviti narušena troškovna neravnoteža s uvoznim proizvodima te će se negativni trendovi u poljoprivredi nastaviti - kaže Kuterovac.
Iz ove udruge u osnivanju navode i da zemlje iz kojih Hrvatska najviše uvozi - Njemačka, Italija, Mađarska, Nizozemska i Slovenija - imaju u primjeni sniženu stopu PDV-a na repromaterijale od 5 do 7 %, a Hrvatska na dio repromaterijala 13 %.
- Ovom razlikom u troškovima proizvodnje skuplji smo 2-3% od konkurencije iz ovih zemalja - ističe Kuterovac i osvrćući se i na izračun smanjenja cijene proizvoda koji se uvoze u odnosu prema domaćoj robi. - Ako se gleda prerađivačka industrija koja ima duge obrtaje i po godinu dana, iznosi koji se mogu uštedjeti na uvozu još su znatniji. Proizvođač pršuta 100.000 komada godišnje uštedi kupujući uvozni but iste kvalitete i cijene 520.000 kn ili 70.000 eura - kaže Kuterovac.
Zdenka Rupčić