Ekonomija
POSTOJE LI I ZNAMO LI IH KORISTITI

Skrivene potpore - mit ili stvarnost hrvatske poljoprivrede?!
Objavljeno 17. listopada, 2018.
Kritičari će reći da naši poljoprivrednici vrlo proizvoljno definiraju prikrivene potpore

Vezani članci

KREŠIMIR KUTEROVAC, PREDSJEDNIK INCIJATIVNOG ODBORA UDRUGE VELIKIH HRVATSKIH PROIZVOĐAČA SVINJA

Talijanskim su svinjogojcima skrivene potpore povećale prihod na farmama za čak 17 posto

Hrvatska je sa svojom poljoprivredom više od pet godina u EU, a kada je riječ o potporama više ili manje glasno spominju se i one skrivene, pa se postavlja pitanje što su one, kako ih definira naš poljoprivrednik i misli li da je (bio) u prilici njihovog korisnika.

Sudeći prema izjavama naših sugovornika, tema je uistinu široka, a stajališta krajnje oprečna, šarolika – od negiranja na spomen tzv. skrivenih potpora do poimanja njihovih primjera u praksi, kao i navođenja primjera de minimis potpora - potpora malih vrijednosti i njihovog (ne)poistovjećivanja s prvima. Zanimljivo je bilo čuti što tko smatra skrivenom potporom, kritičari će reći da poljoprivrednici dosta proizvoljno definiraju skrivene potpore kao prema onoj da se stvar može gledati na način je li čaša polupuna ili poluprazna.Službeni krugovi na tu se temu nisu htjeli očitovati, jer da nemaju o čemu, da skrivenih potpora nema, zabranjene su.– Bilo što da neka zemlja članica Unije daje svojim proizvođačima, to mora odobriti Europska komisija tako da tu ničega skrivenoga nema. Suprotne primjere mora se prijaviti Europskoj komisiji. Naši poljoprivrednici znaju navoditi primjere koji uopće nisu točni, poput često spominjanog primjera kao što je smanjenje PDV-a, što nije nikakva skrivena potpora, nego procjena Ministarstva financija hoće li se na nešto smanjiti PDV ili neće, a o čemu se ne može odlučiti skriveno - kaže naš sugovornik.Dodaje, možemo raditi samo ono što dopusti Europska komisija, a to je potpora koju je neka članica dogovorila s njom, znači dopuštena je, njenom donošenju prethodila je službena procedura, nije skrivena. Saznanja o potonjem u bilo kojoj članici moraju se prijaviti jer, što bi se dogodilo kada bi svaka članica EU-a htjela raditi na svoju ruku ono što hoće.
U okvirima ZPP-a
- Skrivene potpore mit su hrvatske poljoprivrede gdje se misli da je kod susjeda uvijek bolje. Ako i jest tako, to je stvar (i) tamošnjeg udruživanja poljoprivrednika, a kada se našima kaže da se udruže, to nailazi na mrštenje, čuli smo i to radeći na ovoj temi, pokušavajući demistificirati ju.Predsjednik Udruge proizvođača mlijeka Brodsko-posavske županije Ivan Klasnić kaže da skrivene potpore postoje, za njega je njihov primjer sufinanciranje rasplodnih junica od strane lokalne samouprave, a upravo to navodi, ističe, jer je baš takvo nešto 2016. inicirala ta udruga.– Obratili smo se načelnicima općina na našem području i dio njih je to prihvatio, sufinanciravši rasplodni materijal za daljnju reprodukciju s po 500 kuna. Eto, to je oblik skrivene potpore kojom se ne krši zakon, a podupire proizvodnja. Njihov oblik od strane lokalne/regionalne samouprave može biti i sufinanciranje analize mlijeka, analize tla, ispitivanje i atestiranje traktorskih prskalica. Što se tiče države i prikrivenih poticaja svim granama poljoprivrede velika je stavka plavi dizel. Tu bi država mogla jako mnogo pomoći da smanji razne trošarine na gorivo, a da ne krši pravila EU-a. Carina bi mogla odigrati veliku ulogu da dobije naputak od Ministarstva poljoprivrede, gdje bi mogla odugovlačiti papirologijom carinjenjem osobito brzo kvarljivom robom, što bi stvorilo prostor našoj robi da se plasira na domaćem tržištu. Takav model koristi Mađarska, nabraja Klasnić i ocjenjuje da domaći poljoprivrednik malo zna o tome što se sve može svesti pod kišobran skrivenih potpora, jer zapravo nije informiran, no, dodaje, on si je dao truda za to.- A jedna dobro upućena Austrija udvostručila je broj mladih poljoprivrednika u odnosu na druge u Europi, a riječ je, ne zaboravimo, o brdovitoj i planinskoj zemlji - dodaje Klasnić.– Skrivene potpore? Definicija za to trebala bi biti da je to nešto što država daje izvan Zajdničke poljoprivredne politike (ZPP). Ono što se kod nas dobiva – sve je u okvirima ZPP-a, ništa nije skriveno, samo je problem što smo malo tih mjera iz ZPP-a dosad koristili. U zadnje vrijeme vidimo da se aktiviraju neke druge mjere kao što je dobrobit životinja, potpore de minimis – da svako gospodarstvo ima pravo u tri godine dobiti do 15.000 eura potpora na različite načine. To, primjerice, na hrvatski način ide ovako – agencija odradi analizu zemlje, a županija odluči to subvencionirati te će cijena za poljoprivrednika biti manja. To što mu županija u tome daje – to je de minimis. To je neka vrsta skrivene potpore, iako je ona u okvirima ZPP-a. No, to ne znači da se između skrivene i de minimis potpore može staviti znak jednakosti, kaže član Izvršnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić. Ocjenjuje da je naš poljoprivrednik dosad jako malo barato time.
De minimis potpore
– No, prvi korak smo učinili, klupko se počelo odmotavati, de minimis potpore mogu se povući kroz pomoć u stočarstvu kroz cijenu sjemena za rasplod, za uzorkovanje tala… De minimis potpora je legalna potpora, no ovisi o državi želi li ju koristiti i na koji način. Primjerice, netko može ostaviti drvored na njivi i na to dobiti neka sredstva, netko ne veže stoku, nego ju pušta da slobodno pase i za to dobije novac. Grad, primjerice, može sufinancirati, primjerice, nabavu nekog stroja, kamate na kredite. I to se tretira kao de minimis potpora. Netko to možda naziva skrivenom potporom, no sve je legalno i jasno. De minimis mora biti evidentirana i ne smije prijeći iznos predviđen zakonom. Sve je to zapisano i pod kontrolom: Netko će reći i da se uz plavi dizel također vezuje skrivena potpora – jefitniji je jer u sebi ne sadrži porez na ceste, jer traktori većinu vremena ne provode na prometnicama, nego na njivi - kaže Brlošić, inače ratar..A, što kažu svinjogojci?– Imali smo naknadu za proteinske usjeve za soju što bi trebao biti jedan dio skrivene potpore, no sada nam to bez neke najave ukidaju. Tu su potporu mogli koristiti samo stočari koji su ju objeručke prihvatili, a površine pod sojom su se bitno povećale. No, sada je u najavi da će ju dobiti samo oni koji ne budu tretirali soju pesticidima, a svaki ozbiljniji ratar zna da bez tretiranja nema ništa. Uopće ne vidim smisao te regualtive - kaže predsjednik Središnjeg saveza udruga svinjogojaca Hrvatske Goran Jančo.Kaže da je tu i set vezan uz doborobit životinja.– Koliko je to uistinu potpora, to je pitanje, jer sve mjere koje se moraju provoditi iziskuju materijalna sredstva i dodatnu angažiranost na gospodarstvu i to košta - navodi svinjogojac Jančo.Umjesto rezimea, Brlošićev svojevrsni zaključak: ”Zajednička poljoprivredna politika daje mnogo mogućnosti i u cilju joj je samoodrživost poljoprivredne proizvodnje. No, nismo htjeli slušati države koje su dugo u tome, a izostao je i interes dosadašnjih ministara”.
Suzana Župan
Matija Brlošić

član IO-a HPK

- Definicija za skrivene potpore trebala bi biti da je to nešto što država daje izvan ZPP-a. Ono što se kod nas dobiva - sve je u okvirima ZPP-a, ništa nije skriveno, Problem je što smo malo toga dosad iskoristili.
Skrivenim je potporama Austrija povećala broj mladih poljoprivrednika
- Austriji je važno da podupire mlade poljoprivrednike i zadnjom reformom bilježe da se dodatno financiraju oni koji su naslijedili gospodarstvo od roditelja, koji imaju određene godine, ili investiraju tako da imaju veću perspektivu, to planiraju osigurati i u novoj reformi. To financiraju iz II. stupa, no i u I. stupu mladi poljoprivrednici imaju malu prednost. Protive se smanjenju novca iz I. i II. stupa, posebice II. stupa, jer ima veliku važnost, jer podupire sjeverne regije, regije Alpa, a i program za okoliš što je za nas vrlo važno, a žele nam smanjiti 15 % financija. Austrija je od početka ulaska u EU počela razvijati programe za okoliš koji nisu obvezni, no oni koji se žele baviti organskom, biodinamičkom proizvodnjom, mogu dobiti sredstva, a oni koji se ne žele baviti neće dobiti ništa. To je poticaj za poljoprivrednike, financira se uz pomoć EU-a, ali i iz države. U Austriji postoji sistem kada podupiremo male poljoprivrednike, oni plaćaju paušalno i s time ih se podupire. Svi poljoprivrednici su pod poreznom kontrolom, jer velika većina ima paušalni porez tako da to automatski plaćaju, a drugi veći poljoprivrednici moraju bilancirati i to se oštro kontrolira, nema sive ekonomije. Trećina poljoprivrednih površina je pod ekoproizvodnjom. Za Austriju je važno da njeni potrošači znaju odakle je neki proizvod, planira čvrsto podupirati regionalnu proizvodnju i to je veliki trend ondje. Ne mora biti ekološki, važno da je regionalni, to je velika šansa za njihovu malu strukturiranu agronomsku scenu. Javne ustanove - bolnice, škole i vojarne ne mogu nabavljati primjerice meso koje je starije od 48 sati, čime se želi da uzimaju meso iz Austrije i da to potrošači znaju, tako da njihovi poljoprivrednici imaju šansu proizvoditi za austrijsko tržište. Prijedlog Europske komisije za proračun poljoprivrede je 60 ili 100 tisuća eura, no Austrija se na zadnjoj reformi ujedinila na maksimum od 150.000 eura, kaže na ovu temu kroz primjer Austrije predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana