Zdravlje
ISTRAŽIVANJE: RAK DOJKE

Najviše radno aktivnog stanovništva umire od raka
Objavljeno 15. listopada, 2018.
Nužno je definirati onkološku mrežu i liječiti bolesnike u kvalitetnim centrima

Predstavljeni su rezultati prvog velikog nacionalnog istraživanja o iskustvima i percepciji oboljelih od raka dojke te je na stručnom skupu izloženo što će Nacionalni plan protiv raka donijeti bolesnicima i kako će unaprijediti liječenje.


Cilj istraživanja, koje je provela Udruga žena oboljelih od raka – SVE za NJU, bio je odgovoriti na mnogobrojna pitanja iz iskustva oboljelih kako bi se, na temelju rezultata, njihov glas ugradio u zdravstvene politike.

Temelj za poboljšanja

Neki od zaključaka otkrili su kako postojeća praksa daje dobar temelj za mnogobrojna poboljšanja; između ostaloga, nužno je definirati onkološku mrežu i liječiti bolesnike u centrima u kojima se mogu osigurati kvaliteta i multidisciplinarnost, osigurati kvalitetnije i potpunije informiranje bolesnica, integrirati potporno liječenje u cijelosti, a ne samo liječenje nuspojava te unaprjeđivati komunikaciju i informiranje bolesnica – podizati povjerenje, suradljivost i partnerstvo.
Rezultate je komentirao i prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak, koji je izjavio kako su donošenje i provedba mjera Nacionalnog plana protiv raka, koje uključuju i osnivanje Nacionalne onkološke mreže kao početne točke, pitanje budućnosti i opstojnosti nacije. ‘‘Krajnji je cilj, s pomoću provedivog, realnog i financijski potkrijepljenog plana, pretvoriti rak u kroničnu bolest, izliječiti više od polovine oboljelih, znatno produžiti preživljenje ostalih bolesnika oboljelih od raka te poboljšati kvalitetu života oboljelih i njihovih obitelji, kao i svim stanovnicima Hrvatske pružiti jednaku i kvalitetnu onkološku skrb, unatoč relativno ograničenim resursima, neovisno o tome odakle oni dolaze, odnosno gdje se liječe. U posljednjih dvadesetak godina svjedočimo razvoju manjih, lokalnih onkoloških "centara", koji nemaju mogućnost kvalitetne multidisciplinarnosti i pružanja svih aspekata modernog onkološkog liječenja. Nažalost, osnivanje tih onkoloških centara u Hrvatskoj nije bilo koordinirano niti je prethodila epidemiološka analiza potražnje. Jedan je od azloga za to nedostatak središnje ustanove koja bi imala jasan zadatak koordinirati i implementirati ključne zahtjeve za učinkovit program kontrole raka. S obzirom na veličinu i zemljopisni oblik Hrvatske, definiranu raspodjelu onkoloških institucija, javnozdravstvenu važnost onkologije, golemu potrebu za unaprjeđivanjem rezultata liječenja onkoloških bolesnika te potrebu za farmakoekonomski optimalnom onkologijom, nedvojbeno je potrebno organizirati nacionalnu onkološku mrežu u koju bi bile uključene sve onkološke institucije i izvan koje bi se spriječilo liječenje onkoloških bolesnika", obrazložio je prof. dr. sc. Vrdoljak i najavio da će Nacionalni plan protiv raka uskoro biti pušten u javnu raspravu.
Prijedlozi

Pozvao je sve građane, posebice oboljele i izliječene od raka i njihove obitelji, zdravstvene stručnjake i donositelje odluka, da se uključe i svojim komentarima, mišljenjima i prijedlozima pridonesu izradi optimalnog plana borbe protiv raka u Hrvatskoj. Jedino je zajedničkim djelovanjem svih zainteresiranih strana moguće objaviti rat raku i osigurati bolju budućnost kad su u pitanju zloćudne bolesti i crne statističke brojke.
Prof. dr. sc. Boris Brkljačić je istaknuo: "Potrebno je detaljno definirati raspon dijagnostičkih mogućnosti i njihov optimalan algoritam u Republici Hrvatskoj za najčešće oblike raka. Nakon upućivanja na dijagnostičku obradu bolesnici se suočavaju s problemom nedovoljne i neravnomjerne dostupnosti optimalnih dijagnostičkih postupaka. Potrebno je standardizirati dijagnostičke i intervencijske radiološke postupke u onkoloških bolesnika za najčešće vrste raka na razini RH i uključiti radiologe u sve multidisciplinarne onkološke timove na razini pojedinih institucija. Potrebno je uvesti jasne kriterije upućivanja pacijenata na radiološke pretrage s dugim listama čekanja, a to se osobito odnosi na onkološke pacijente."J.Kn.
Usklađeno prikupljanje podataka
Dr. sc. Mario Šekerija istaknuo je kako će uvođenje Nacionalnog plana za borbu protiv raka omogućiti stvaranje okvira za usklađeno prikupljanje podataka. "Zbog različitosti hrvatskih bolničkih informacijskih sustava, put do prikupljanja kvalitetnih i pouzdanih podataka o zloćudnim bolestima vrlo je trnovit, čega su svjesni svi koji imalo poznaju hrvatski zdravstveni sustav. Želimo uvesti isti način izvještavanja iz svih ustanova u kojima se dijagnosticiraju i liječe onkološki bolesnici u Hrvatskoj, za što su već napravljene pripreme u suradnji s europskim stručnjacima", izjavio je dr. sc. Šekerija i dodao kako očekuju da će uvođenje poruke ONKO+ kao metode izvještavanja prema Registru za rak biti gotovo 2019. te da će na njezinim temeljima i uz umrežavanje onkoloških ustanova u roku od tri godine biti stvorena Nacionalna baza podataka, koja treba omogućiti praćenje bolesnika kroz zdravstveni sustav od trenutka postavljanja sumnje na dijagnozu raka, uz detaljno praćenje važnih dijagnostičkih i terapijskih parametara bolesti te omogućavanje usporedivosti između hrvatskih regija, kao i s drugim europskim zemljama.
Otvorena rasprava
Otkriven je i podatak kako od raka do 65. godine umire više ljudi nego od kardiovaskularnih bolesti i ozljeda zajedno, što je jedan od pokazatelja da je važno uključiti cjelokupnu javnost u podizanje svijesti i otvorenu raspravu o nužnosti usvajanja i provedbe Nacionalnog plana protiv raka.
Unaprjeđivanje procesa dijagnoze
Namjera je da rezultati istraživanja budu vrijedna osnova za unaprjeđivanje procesa od dijagnoze do liječenja u sklopu Nacionalnog plana protiv raka. Istraživanje je provedeno na 327 žena u razdoblju od 2016. do 2017. Obradilo je mnoga područja i izazove u sklopu dijagnostike i liječenja raka dojke – od izvora prve sumnje te vremena od sumnjivog samopregleda do postavljanja dijagnoze.
Možda ste propustili...