Osteoporoza je prekomjerni gubitak kalcija i koštanog tkiva. Proces stvaranja i gubitka kosti uobičajeni je fiziološki proces koji se odvija kontinuirano tijekom cijelog života.

Kada stvaranje kosti postane sporije od gubljenja koštanog tkiva, dolazi do stanja nazvanog osteoporoza. Obično se otkrije kad blaga trauma izazove prijelom, ili kada se na rendgenskoj snimci otkrije “isprana” kost. Znakovi koji mogu ukazivati na ovu bolest jesu bolovi u donjem dijelu leđa, gubitak na visini i pogrbljenost. Jedan od razloga zbog čega žene češće obolijevaju od osteoporoze jest manja ukupna količina koštane mase od one u muškaraca. Dodatni problem u žena je i negativna bilanca kalcija koja je dvostruko veća nego prije menopauze. Zbog ovih razloga žene češće i ranije obolijevaju od ove bolesti. Žene predstavljaju 80 % oboljelih. Osteoporoza pogađa gotovo 50 % žena starijih od 50 i 90 % žena starijih od 75 godina. Rana postmenopauza, ili ona do koje dolazi zbog kirurškog odstranjenja jajnika, povećava rizik za osteoporozu. Gubitak koštanog tkiva zabilježen je i kod mlađih žena koje nemaju mjesečnicu tri mjeseca ili duže, žena s anoreksijom, i nekih sportašica. Dodatno su ugrožene i žene koje nisu rađale. Procjenjuje se da dva milijuna muškaraca na svijetu ima osteoporozu, a tri milijuna su u rizičnoj skupini. Nakon 50. godine života ovaj poremećaj zahvaća gotovo 30 % muškaraca.


Pušenje i konzumacija alkoholnih pića predstavljaju rizični čimbenik za ovu bolest, posebice kod žena poslije menopauze. Premala tjelesna težina rizični je čimbenik za nastanak osteoporoze i kod muškaraca i kod žena. U mladih žena s anoreksijom posebice je visok rizik od osteoporoze, posebno u slučaju menstrualnih poremećaja. Prehrana može imati bitan utjecaj na ublažavanje ili otežavanje bolesti. Nedostatak kalcija i vitamina D, neposredno pridonosi osteoporozi. Međutim, i prevelike količine, primjerice vitamina A u prehrani, mogu smanjiti gustoću kostiju. Veće količine natrija (primjerice pretjerano soljenje hrane), vežu kalcij pa smanjuju njegovu raspoloživost za ugradnju u kosti pa na taj način pomaže smanjenju čvrstoće kosti. Prehrana siromašna bjelančevinama također povećava rizik od osteoporoze. Pojačana tjelesna aktivnost usporava razvoj osteoporoze, no profesionalno bavljenje sportom u žena, zbog smanjene količine estrogena, može dovesti do ranijeg gubitka koštane mase. Osobe koje boluju od depresivnih poremećaja, zbog povećanih razina hormona kortizola, mogu imati povećani rizik od razvoja osteoporoze. Mnogi lijekovi mogu stvoriti uvjete koji smanjuju gustoću kostiju, npr. kortikosteroidi, tiroidni hormoni, antiepileptici, antacidi. Fotokemijsko djelovanje sunca na kožu primarni je izvor vitamina D. Formiranje kosti je na vrhuncu ljeti, a lomovi kostiju zimi. U ljudi koji izbjegavaju izlaganje suncu kako bi spriječili rak kože, posebice ako su stariji, može doći do manjka vitamina D. Ispitivanja su potvrdila da genetski čimbenici pomažu u određivanju gustoće kostiju. Otkriven je i gen koji utječe na metabolizam vitamina D i četverostruko povećava rizik od osteoporoze.


Često se osteoporoza javlja vrlo dramatično - prijelom kralježaka, kuka, podlaktice, ili bilo koje kosti. Ti se prijelomi često javljaju nakon naizgled manjih trauma. U kasnim fazama bolesti česti su bol, disfiguracija i slabost. Kako bi se osteoporoza dijagnosticirala na vrijeme preporučuje se mjerenje gustoće kostiju (denzitometrija) za sve žene starije od 65 godina, žene u postmenopauzi s jednim ili više rizičnih čimbenika za nastanak osteoporoze, ili žene koje su imale prijelom te za žene koje su na dugoročnoj nadomjesnoj hormonskoj terapiji. Frakture su najčešća i najozbiljnija komplikacija pri osteoporozi. Česti su prijelomi kralježaka i kuka. Do prijeloma kralježaka može doći i bez pada ili ozljeda (kompresijski prijelomi). Kompresijski prijelomi mogu izazvati jaku bol i potreban je dug oporavak. Ponekad je bol relativno blaga, a kompresija kralješka minimalna.