Sa subotnje 10. tematske konferencije Zajednice povratnike Osječko-baranjske županije  Vladi RH je ponovno odaslan zahtjev da se što prije donese Zakon o naknadi ratne štete, Zakon o ratom stradalim područjima i riješe sporna pitanja oko granice sa Srbijom. Kako je rečeno na konferenciji, utvrđeno je da počinjena izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990–1999. godine iznosi 236.4 milijarde kuna, a Zajednica povratnika inzistira na naknadi štete fizičkim osobama, koja je znatno manja od procjene ukupne štete.
 - Ta šteta je između 10 i 15 milijardi kuna. Možemo zamisliti kako bi oživjela ratom stradala područja kada bi se u njih „upumpalo“ 10 do 15 milijardi kuna. Drugi svjetski rat je davno završio a Njemačka i dan-danas plaća ratnu reparaciju državama koje je napala. Ne vidim stoga razloga zašto mi ne bi tražili ratnu odštetu. Ne razumijemo zašto Hrvatska nije donijela Zakon o naknadi ratne štete koju smo pretrpjeli, rekao je Branko Pek, predsjednik ZP OBŽ.

Prema njegovim riječima za donošenje tog zakona postoji i pravno uporište jer je 23. kolovoza 1996. godine potpisan Sporazum o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne republike Jugoslavije. U tom sporazumu dvije su se države obvezale u roku od 30 dana osnovati zajedničko povjerenstvo sa po tri predstavnika i sklopiti sporazum o naknadi za svu uništenu, oštećenu i nestalu imovinu. Povratnici su i upozorili da što prije treba donijeti Zakon o ratom stradalim područjima kako bi se zaustavio odlazak stanovništva.

- Mi smo od svog osnutka stavljali pred sebe zadaće koje su bile od izuzetnog značaja tada za dostojanstven život prognanika, kasnije povratnika, borili smo se za obnovu bivšeg okupiranog teritorija. Išlo se na obnovu infrastrukture, gradile su se škole, vrtići, na svemu se radilo osim na osiguravanju radnih mjesta. I onda kada je došlo da ljudi nemaju od čega živjeti došlo je do retrogradnog procesa i sada ponovno imamo prognanike, ali ne zbog rata nego zbog ekonomskih razloga. Nije normalno da postoji zakon o otocima ili o brdsko-planinskim područjima, a ne postoji Zakon o ratom stradalim područjima, rekao je Pek.

Povratnici upozoravaju i da što prije treba riješiti sporna pitanja oko granice sa Srbijom. Smatraju da je sada pravi trenutak dok se Srbija nalazi u predpristupnim pregovorima za ulazak u EU, a kada uđe u EU više se ništa neće moći učiniti po tom pitanju.
Njihove prijedloge da se nešto učini u poboljšanju života na ratom stradalim područjima podržao je i gradonačelnik Osijeka Ivan Vrkić.
- Kao aktivni sudionik u kreiranju uspostave hrvatske vlasti i reintegraciji hrvatskog Podunavlja sigurno da podržavam ono što je bitno za život građana na tim područjima. To znači da ih treba staviti u jednaku i pravednu poziciju u odnosu na one koji nisu bili prognani. Oni su podnijeli veliku žrtvu i smatram da treba voditi računa da im se nadoknadi sve ono što su tada izgubili. Podržavam svaki način na koji će se to činiti - dali će to biti u vidu ratne odštete ili na neki drugi način , rekao je Vrkić. 
Pokrovitelj konferencije je Osječko-baranjska županija, a supokrovitelj Grad Osijek.
J.Nikolić