Magazin
REPORTAŽA IZ PORTUGALA

Osječani u Lisabonu: Gdje zemlja prestaje, a more počinje
Objavljeno 13. listopada, 2018.
Alfama je kvart u kojem ćete osjetiti pravu dušu Lisabona, gostoljubivost domaćina i nezaobilazni fado...

Najveći portugalski pjesnik Luis de Camoes napisao je jednom prigodom i ovo: Ovdje gdje zemlja prestaje, a more počinje - opisavši tako Cabo da Rocu, najzapadniju kopnenu točku Europe. Riječ je o rtu s kojeg puca pogled na Atlantik, i mjestu za koje su Portugalci vjerovali da je to kraj svijeta.


Portugal. Zemlja moreplovaca, odličnog vina, dobre hrane, prekrasnih gradova, ugodne klime i bogate povijesti. Sve to navedeno je i više nego dovoljan razlog posjetiti ovu zemlju u kojoj će svatko pronaći nešto što će ga oboriti s nogu na prvi pogled. Nekako logičan odabir pao je na Lisabon, glavni grad Portugala, jer osim samog grada bogatog kulturnim i povijesnim znamenitostima, noćnim provodima, ima se što vidjeti i u njegovoj neposrednoj blizini.

ŽUTI TRAMVAJ

Zračna luka Humberto Delgado Lisabon Portela, nalazi se praktično u administrativnim granicama grada i vrlo dobro je povezana s Lisabonom. Osim aerodromskog shuttlea koji vozi svakih pola sata prema gradu, zračna je luka povezana i crvenom linijom metroa, čija se stanica nalazi u samoj zgradi aerodroma. Što se tiče gradskog transporta, Lisabon ima četiri metroa (plava, zelena, žuta i crvena linija), zatim autobusne i tramvajske linije te četiri žičare. Sve to možete koristi kupnjom dnevne karte koja košta 6,30 eura i vrijedi 24 sata neograničene vožnje. Najveća atrakcija je vožnja žutim tramvajem broj 28, koji prometuje uskim ulicama najstarijeg kvarta Alfame još od 1873. godine. Ako se uspijete ugurati na jednoj od stanica, osjetit ćete adrenalin kao da se vozite na nekoj od vratolomnih atrakcija u lunaparku. Upravo je Alfama dio grada u kojem smo odsjeli i koji je jedini zadržao Maurski utjecaj, gdje prevladavaju uske kamenite uličice i fasade starih kuća prekrivene keramičkim pločicama (Azulejos). Zanimljivo je da je Alfama ostao najočuvaniji dio grada nakon strašnog potresa iz 1755. godine, u kojem je razoreno gotovo 80 posto Lisabona i poginulo na desetke tisuća ljudi.
Tijekom večeri uličice Alfame preplavi rijeka turista, a praktično svaka kuća ima nešto za ponuditi. Osim restorana na svakom koraku, na ulicama će vam ponuditi čašu vina ili tradicionalni portugalski liker od višnje ginjinha (žinžinja), po cijeni od jednog eura. Inače, Alfama je kvart u kojem ćete osjetiti pravu dušu Lisabona, gostoljubivost domaćina i dakako nezaobilazni fado. Riječ je o tradicionalnoj portugalskoj glazbi koju karakteriziraju tužne melodije i tekstovi, najčešće o moru i životu siromašnih. U mnogim restoranima Fado se izvodi uživo i važno je napomenuti da su na tim mjestima večere nešto skuplje nego što piše na jelovniku.
PASTEIS DE NATA

Što se tiče gastronomije, u lisabonskim restoranima naći će se za svakoga ponešto. Dakako, njihova tradicionalna kuhinja bazira se na ribi i morskim plodovima, ali i na svinjetini. Jedan od najvećih specijaliteta je bakalar koji se priprema praktično na sto načina, i svakako ga treba probati. Cijena porcije se kreće od 7 do 20, pa i više eura, no treba biti oprezan, jer kod najjeftinijih u cijenu nije uvršten prilog, pa vam dođe na isto. Neka standardna cijena bakalara s prilogom kreće se između 12 i 16 eura. No tu nije kraj zamkama, jer kad naručite jelo, konobar vam dok čekate donese predjelo (pecivo, maslac, masline, naresci...), kao, ono, da malo gricnete prije dolaska glavnog jela. Pomislite "kuća časti", ali vraga, sve vam to uredno naplate. Ako pak niste ljubitelj bakalara, nešto u Lisabonu ipak morate konzumirati. Riječ je o kremastom kolačiću originalnog naziva Pasteis de nata (košarica s kremom od jaja i cimetom), a po originalnoj recepturi možete ga kušati jedino u slastičarnici Antiga Confeitaria de Belem, koja se nalazi u neposrednoj blizini Jeronimitskog samostana. Vjeruje se da je ovaj kolač nastao još prije 18. stoljeća, a recept su osmislile časne sestre koje su tada boravile u samostanu. I dandanas recept je stroga tajna, a čuva se bolje i od recepta Coca-Cole. Kažu da je biti u Lisabonu i ne kušati Pasteis de nata isto kao biti u Rimu i ne vidjeti papu.
Osim obilazaka restorana i slastičarnica, Lisabon i njegova neposredna okolica nudi razne znamenitosti. U Belemu se nalazi već spomenuti, velebni Jeronimitski samostan nastao početkom 16. stoljeća. Nekoliko godina prije početka njegove gradnje na tom mjestu slavni portugalski moreplovac Vasco da Gama proveo je noć u molitvi prije putovanja za Indiju 1497. godine. Nakon toga, svi budući moreplovci prije nego su se otisnuli u nepoznato odlazili su se tamo moliti. Samostan je u neposrednoj blizini Belemskog tornja, a obje su građevine na UNESCO-vom popisu svjetske baštine. Samo nekoliko stotina metara od Belemskog tornja, nalazi se spomenik otkrićima podignut u čast svim portugalskim moreplovcima koji su oplovili svijet. Osim navedenih znamenitosti svakako treba posjetiti i lisabonsku katedralu, dvorac sv. Jurja, muzej Fado, muzej Calouste Gulbenkiana... Mnogi ne znaju da je u Lisabonu rođen sveti Antun Padovanski, a ostaci njegove rodne kuće nalazi se u kripti crkve sv. Antuna u Alfami. Zanimljivo je da su svi putokazi u toj crkvi, osim na nekoliko svjetskih, ispisani i na hrvatskom jeziku.
HAŠIŠ NA SVAKOM KORAKU

U Lisabonu ima i nekoliko grandioznih trgova, a najveći od njih je Praca de Comercio (Trgovački trg), na kojem u središnjem dijelu dominira veliki spomenik kralja Josipa I., koji se nalazi na samoj obali rijeke Tejo i predstavlja svojevrstan ulaz u Ulicu Augusta (Rua de Augusta), koja obiluje restoranima, suvenirnicama i trgovinama, i pravi je raj za šopingholičare. Ako ste baš jako žedni, upravo na ovom mjestu mogli biste popiti najskuplje piće u Portugalu. Naime, za čašu piva izdvojit ćete čak 6,5 eura! Trg Rossio, ili kako ga još zovu Trg Dom Pedra IV., nalazi se na kraju Ulice Augusta, vrlo je neobičan jer je popločen crnim i bijelim kockama i ako se zagledate u njih zavrtit će vam se u glavi, jer djeluje kao da ste na valovima. Možda će vam se zavrtjeti i ako kupite hašiš koji vam na tom trgu na svakom koraku nude dileri!
Najveća tržnica u Lisabonu Mercado da Ribeira, nalazi se između Alfame i Belema, i s pravom se može reći da je to trbuh grada. Mesnice, ribarnice, povrće, voće..., bogata ponuda sa svih strana svijeta zadovoljit će i one najizbirljivije. Međutim, za ovu tržnicu karakteristični su i brojni restorani koji se tamo nalaze, a kompletan paviljon nalazi se u zatvorenom prostoru.
Tijekom boravka u Lisabonu, jedan dan svakako izdvojite za obilazak okolnih gradova Sintra i Cascais. Sintra se nalazi nekih 40-ak kilometara sjevernije od Lisabona. Riječ je o prekrasnom gradiću u kojem dominira nekoliko dvoraca koji izgledaju kao iz bajke. Do Sintre se najjednostavnije dolazi vlakom, a cijena karte u jednom smjeru je 2,5 eura. Iz Sintre pak imate odličnu autobusnu vezu za Cabo da Roca, najzapadniju kopnenu točku Europe, a karta je nešto skuplja i stoji 4,5 eura u jednom smjeru. Što se tiče boravka na Cabo da Roca, dovoljno je pola sata da sve vidite: svjetionik, obelisk na samom rtu, te neprocjenjiv pogled na Atlantik sa stijena koje izazivaju strahopoštovanje, ali istodobno i divljenje. E, da. I još jedan mali savjet. Na rtu uvijek puše jak vjetar, tako da vam i usred ljeta treba nešto toplija odjeća.
Cascais se nalazi zapadno od Lisabona, na obali Atlanskog oceana u kojem su brojne vile, pješčane plaže i pravi je raj za surfere. Nakon kraćeg obilaska mjesta, neizbježno je kupanje u Atlantiku, ali odmah slijedi šok. Iako je vani 32 stupnja Celzija, voda je u oceanu led ledeni. Zato i nije čudno što 99 posto kupača vrijeme isključivo provode na suhom.
Osim prema povijesnim znamenitostima, Lisabon je poznat i prema građevinama novijeg doba. Sve do ove godine glavni grad Portugala mogao se hvaliti najdužim mostom na svijetu "Vasco da Gama", dugačkim 17,6 kilometara preko rijeke Tejo. Zatim, tu je još jedan most "Ponte de 25. Abril", koji podsjeća na Golden Gate u San Francisku, kip Krista, replike onog iz Rija de Jainera...
Piše: Ivica KORMAN
Nakon kraćeg obilaska mjesta, neizbježno je kupanje u Atlantiku, ali odmah slijedi šok. Iako je vani 32 stupnja Celzija, voda je u oceanu led ledeni.
Mnogi ne znaju da je u Lisabonu rođen sveti Antun Padovanski, a ostaci njegove rodne kuće nalazi se u kripti crkve sv. Antuna u Alfami.
Ako niste ljubitelj bakalara, nešto u Lisabonu ipak morate konzumirati. Riječ je o kremastom kolačiću naziva Pasteis de nata - košarica s kremom od jaja s cimetom.
Ne vjerujte Internetu
Prije odlaska u Lisabon pročitali smo milijun savjeta gdje i kuda ići, što ne smijemo propustiti... Jedan od takvih savjeta bio je i da je ulazak u muzeje nedjeljom besplatan. Tako smo i ostavili slobodnu nedjelju upravo za razgledanje muzeja. Najbliži nam je bio muzej Fado, i tamo smo stigli oko 10 sati. Ljubazno osoblje nam je objasnilo da je besplatan ulaz od 10 do 14 sati. Odlično! Samo moramo požuriti, jer je tako možda i u drugim muzejima. Drugo odredište bio nam je Jeronimitski samostan u Belemu. Tisuće ljudi čeka u redu, na oglasnoj ploči prije ulaza jasno na engleskom piše: nedjeljom i blagdanima od 10 do 14 sati ulaz besplatan. Nakon pola sata čekanja dolazimo na recepciju i dobivamo šamar. "Prošle godine ukinuli smo besplatan ulaz nedjeljom i blagdanom", odrješito nam kaže recepcionar. Dakle, ne vjerujte svemu što piše na internetu.
Raj za šopingoholičare
U Lisabonu se nalazi najveći shoping centar na Iberijskom poluotoku. Dakle, ni Madrid, ni Barcelona nemaju ono što ima glavni grad Portugala, a to je shoping centar Colombo. Na površini od 119.725 četvornih metara ima 340 trgovina i 60 restorana. Osim toga, u Colombu se nalazi devet kinodvorana. Ništa manje raskošni su i trgovački centri Vasco da Gama i Amoreiras. Četvrt Baixa najpoznatija je po manjim trgovinama koje još uvijek uspješno prkose velikim trgovačkim centrima.
Možda ste propustili...

TEMA TJEDNA: MIGRANTSKA KRIZA I SUSTAVNO ZBUNJIVANJE JAVNOSTI (II.)

Filip Dragović: Svaka država sama odlučuje na koji način će štititi svoje granice

TEMA TJEDNA: MIGRANTSKA KRIZA I SUSTAVNO ZBUNJIVANJE JAVNOSTI (I.)

Hrvatska je sigurna. Tko ju želi učiniti nesigurnom?

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana