Novosti
ANALIZA EKONOMSKOG INSTITUTA

Čak 40 posto Hrvata od 20. do 64. godine nije zaposleno
Objavljeno 12. listopada, 2018.
Hrvatska ima najmanju potencijalnu stopu zaposlenosti u Uniji

Hrvatska ima najnižu potencijalnu veličinu tržišta rada u Europskoj uniji, tj. najmanju potencijalnu stopu zaposlenosti u EU (zbroj stope zaposlenosti i stope NEET stanovništva), pokazalo je ovaj tjedan predstavljeno istraživanje analitičara Ekonomskog instituta Danijela Nestića i Ive Tomić.


Ovo se istraživanje bavi hrvatskim tržištem rada u recesiji te brojnošću nezaposlenih i trenutno neaktivnih građana na tržištu rada koji se lako mogu aktivirati (NEET). Tu se, dakle, ne ubrajaju oni koje se još školuju ili su u nekom obliku osposobljavanja, koji su u u mirovini ili su pak osobe s invaliditetom. Završili smo na samom dnu europske ljestvice jer je NEET stopa za Hrvatsku 2014. godine (za koju je istraživanje rađeno) bila sedma najgora u EU-u, a stopa zaposlenosti druga najniža, što je u kombinaciji dalo ukupno najlošiju brojku u EU-u.

Manji udjel žena

Prema podacima EU-a o udjelu stanovništva koje tada nije bilo zaposleno u dobi od 20. do 64. godine Hrvatska je dakle, s nešto više od 40 posto nezaposlenih u toj populaciji, na visokom 2. mjestu, odmah iza Grčke. Grci su na 47 posto, a odmah iza Hrvatske su Španjolska i Italija s 40 posto. Sve je to osjetno više od iskustva najboljih - Njemačke i Švedske - u kojima nije zaposleno oko 25 posto stanovništva te dobi. Dodamo li tome činjenicu kako u Švedskoj u toj populaciji ima tek 1 posto umirovljenika, u Njemačkoj 4 posto, a u Hrvatskoj nešto manje od 12 posto - najviše od svih u EU-u (sukladno i velikom broju vojnih umirovljenja), jasno je da je hrvatsko tržište rada u problemu. Prema postotku umirovljenika najbliže su nam Slovenija s 11 te Češka s nešto više od 10 posto. Kada je riječ o onima koji su odustali od traženja posla jer su u tome obeshrabreni najgora u EU-u je pak Italija, koja ima nešto više od 5 posto takvih građana, dok je Hrvatska tu sedma najlošija s nešto manje od 2 posto. U cijeloj priči ne treba zaboraviti ni obiteljske razloge zbog kojih neki ljudi ne rade, a takvih je u Hrvatskoj među onima koji ne rade nešto manje od 6 posto, po čemu smo oko sredine poretka u EU-u.
Nažalost, istraživanje pokazuje da Hrvatska, i kada bi uspjela zaposliti sve NEET građane, opet ne može računati na čak 20 posto građana u dobi između 20 i 64 godine. "Tih 20 posto su upravo ljudi koji se ili još školuju, ili su u nekom obliku osposobljavanja, ili su u mirovini, ili su pak osobe s invaliditetom. A glavninu čine oni koji su u mirovini. Prema ovom konceptu pretpostavljamo da, ako su u mirovini u toj dobi valjda više i ne žele raditi. Pretpostavljam da u nekim drugim zemljama, gdje se mirovine nisu dodjeljivale tako lako, čovjek ne radi zato što naprosto to ne može", rekao nam je Nestić.
Stopa zaposlenosti je snažnije povezana s NEET stopom nego sa stopom nezaposlenosti (mjereno omjerom nezaposlenih i stanovništva). U strukturi NEET stanovništva u recesiji smanjen je udjel žena, povećan udjel mlađih i srednje obrazovanih te je više nezaposlenih i gradskog stanovništva. U strukturi dohotka njihovih kućanstava smanjen je udjel dohodaka od rada, a i taj je udjel znatno manji nego kod zaposlenih osoba. Šanse da se netko nađe u NEET statusu u recesiji u našoj zemlji veće su, dakle, za muškarce nego za žene, a manje za primarnu radnu dob nego za mlade kao i za članove kućanstava u kojima netko već radi. Također, veće su i za osobe koje žive u imućnijim kućanstvima ili ako kućanstvo ima dohodak od sive ekonomije, jer tu možemo govoriti o slabljenju poticaja za traženje posla.
U razdoblju od 2008. do 2011. godine NEET stopa povećana je s 15 na približno 21 posto, i to zbog povećanja broja nezaposlenih, dok je udjel pasivnih (neaktivnih) tražitelja posla ostao praktično jednak (oko 6 posto). Dominantni tok u recesiji je iz zaposlenosti u nezaposlenosti, a ako se ide u neaktivnost, tada se ide u (prijevremenu) mirovinu, što ujedno znači trajno/trajnije udaljavanje od tržišta rada.
Nema tko raditi

Prema Nestićevim riječima, podaci na osnovi kojih je istraživanje rađeno jesu četiri godine stari, no riječ je o kategorijama koje se bitno ne mijenjaju, bar u dijelu koji pokazuje da Hrvatskoj naprosto nedostaje ljudi koji bi mogli raditi. Čak i kada bismo zaposlili sve za koje mislimo da bi se mogli zaposliti, dodaje Nestić, još uvijek nam u odnosu prema nekim drugim zemljama nedostaje ljudi za rad. A to su upravo ljudi te dobi (od 20 do 64 godine) koji su umirovljenici, s tim da bi prema nadolazećem novom zakonu uskoro trebao biti olakšan i njihov rad.

- No bojim se da to neće bitno riješiti stvari jer su oni koji su to željeli i dosad, na ovaj ili onaj način, ipak mogli raditi. Oni koji imaju iznadprosječnu mirovinu pak ne posežu lako za dodatnim poslom jer vam ona u najvećoj mjeri osigurava nekakav normalan život, pa vam i nije nužno da nešto dodatno radite. Kada čovjek dobije novac koji mu omogućuje nekakav normalan život, upitno je u kolikoj se mjeri on spreman radno aktivirati, a tu je i logično pitanje u kakvoj ste kondiciji za posao - zaključuje Nestić.
Igor Bošnjak
resurs
PROBLEM JE PUNO MLAĐIH UMIROVLJENIKA
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

PRESUDA BRANKU BUKLIJAŠU

Bivšem dekanu četiri godine zatvora

2

UDRUGA ZA PROMICANJE PRAVA PACIJENATA

Uskoku prijavili više korumpiranih liječnika

3

BOŽIĆNA PORUKA NADBISKUPA HRANIĆA:

Posvojiti i udomiti dijete povlašteni je oblik slavlja