Novosti
NAČELNICI O REVITALIZACIJI REGIJE:

Moramo biti produžena ruka Projekta Slavonija
Objavljeno 11. listopada, 2018.
Projektom Slavonija, Baranja i Srijem u istok RH želi se ubrizgati 18,5 mlrd. kn

Vratiti život hrvatskom istoku - sažetak je Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, kojim Plenkovićeva vlada EU sredstvima želi revitalizirati ovu regiju.


Projekt je pokrenut kako bi se osiguralo 18,75 milijardi kuna iz EU fondova za projekte u pet slavonskih županija. Sredstva za ulaganja u poduzetništvo, poljoprivredu, obrazovanje, zdravstvo, istraživanje i razvoj, vodoopskrbu i odvodnju, kulturnu i prirodnu baštinu, sektor prometa, unutarnje plovne putove i energetiku osigurana su u okviru operativnih programa s ukupno ugovorenih nepovratnih sredstava od 7,85 milijardi kuna od 18. listopada 2016. do 14. rujna 2018. U odnosu prema ciljanom iznosu postotak ugovorenih nepovratnih sredstava je visokih 42 posto. Operativni su to programi iz više resora - regionalnog razvoja, poljoprivrede, socijalne politike...

Širenje proizvodnje

Mario Patajac iz Podgorača ne misli napuštati Slavoniju, pogotovo sada kada mu je iz Programa ruralnog razvoja odobreno 1,8 milijuna kuna za 3,6 milijuna vrijedan projekt rekonstrukcije građevine u skladište za žitarice. Ne krije da inače ne bi uspio u realizaciji godinama priželjkivanog silosa. "Omogućuje mi to širenje proizvodnje i povećanje zaposlenosti, sa sadašnjih šest na deset zaposlenih", kaže Patajac. Vjeruje u uspjeh Projekta Slavonija, no kaže kako je potrebno vrijeme da pokaže vidljive rezultate. Patajac je među 29 poljoprivrednika iz Osječko-baranjske županije kojima su odobrena sredstva iz ovog programa. Ministarstvo poljoprivrede sredstvima iz Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. - 2020. i Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo te sredstvima iz proračuna sudjeluje u provedbi Projekta Slavonija, Baranja i Srijem. "Ovim projektom želimo vratiti ljude na područje Slavonije, Baranje i Srijema, omogućiti im nova radna mjesta, pokrenuti rast i razvoj gospodarstva u tim krajevima, zaustaviti negativan demografski trend koji je već dugo prisutan u istočnoj RH", kaže potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. Njegovo ministarstvo krajem srpnja objavilo je ograničeni javni poziv za dostavu prijedloga razvojnih projekata koji će se financirati u okviru provedbe razvojnog sporazuma za područje Slavonije, Baranje i Srijema, a čije je financiranje predviđeno iz proračuna. Na poziv su zaprimljena četiri prijedloga razvojnih projekata - po dva iz Virovitičke i Vukovarske županije, vrijednosti 104,9 milijuna kuna. Tu je i program poticanja investicijskih aktivnosti odnosno sufinanciranje razvojnih projekata gospodarstvenika koji obavljaju djelatnosti prerade drva i proizvodnje namještaja kroz dodjelu potpora male vrijednosti. U pet slavonskih županija za 2016. - 2018. dodijeljeno je za 126 razvojnih projekata 55,2 milijuna kuna.
Član IO Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić opravdanost Projekta vidi za poljoprivredu u programima poput navodnjavanja. "U ime HPK sam tražio i da se Zračna luka Osijek opremi infrastrukturom za transport naših poljoprivrednih proizvoda te da se osiguraju hladnjače, distributivni centri gdje bi se ti proizvodi sortirali, pripremali za distribuciju. Uz osiguranje tih uvjeta, Projekt Slavonija, što se tiče poljoprivrede, dobra je stvar", kaže Brlošić.
Što je s otpadom?

Ulaganje iz ovog projekta odnosi se i na obrazovanje. Tako je Srednja strukovna škola Antuna Horvata Đakovo, uz ostalo, prošla i na mjeri za poticanje poljoprivrednih zanimanja, dobivši nepovratno čak 500.000 kuna, za kupnju opreme, podizanje vinograda i drugo. "Dajemo apsolutnu podršku Projektu Slavonija, no sugestija je da se naglasak s velikih infrastrukturnih projekta rasprši i na više manjih u više područja, čime bi učinak bio vidljiviji u kraćem vremenu, s većim naglaskom i na kulturu", kaže ravnatelj Mirko Ćurić.

I načelnik općine Semeljci Grga Lončarević upozorava na to da se "Slavonija, Baranja i Srijem" bavi velikim projektima. "Ono što mene zanima je regionalni centar za zbrinjavanje otpada. Ti se centri, njih 11, grade na razini županije, ali su u strategiji države. Ne napravimo li ih, slijede penali EU-a. Od 11 regionalnih centara samo su dva u izgradnji", ističe Lončarević. Načelnica Punitovaca Jasna Matković kaže kako lokalci trebaju imati spremne projekte i tako u danom trenu odgovoriti na signale iz ministarstava. "Jer što, primjerice, ministrici regionalnog razvoja vrijedi povući sredstva ako mi ne možemo promptno, već spremnim projektima, odgovoriti na pruženu priliku. Mi trebamo biti produžena ruka ovog projekta", kaže Matković.
Suzana Župan
42

posto je ugovorenih sredstava u dosadašnjem razdoblju
JEDINSTVENA PRILIKA
“Vlada je kroz ovaj projekt stvorila institucionalni okvir. Na nama je da osmislimo što više boljih projekata. Imamo jedinstvenu priliku da u svojim sredinama riješimo niz potreba. Grad Otok ove je godine povukao iz EU fondova 58 milijuna kuna. Dobili smo poduzetnički inkubator, obnovu vrtića, projekt Zaželi te jedan veliki projekt u razvoju turizma Vrata spačvanskog bazena, u kojem ćemo za početak zaposliti 15 ljudi. Grad Otok povukao je i 87 milijuna kuna za aglomeraciju”, kaže gradonačelnik Otoka Josip Šarić.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike