Objavljeno 10. listopada, 2018.
Prvo Komšićevo obraćanje javnosti nakon objave rezultata je bilo napad na Hrvatsku
Na žalost građana BiH, nakon izbora je posve jasno da Europska unija nije previše zainteresirana za ozbiljno rješavanje političkih problema u toj zemlji.
U javnosti ne toliko poznata priča jest i kako je, kada je BiH početkom 2016. godine predavala zahtjev za članstvom u EU, samo lobiranje hrvatskih europarlamentaraca, prije svega sadašnjeg premijera RH Andreja Plenkovića, omogućilo da se to ipak dogodi na manjoj svečanosti i ne bude tek puka predaja jednog papira na “porti” Unije. Ovako je ipak na dostojan način Dragan Čović uručio zahtjev ministru vanjskih poslova tada predsjedajuće Nizozemske Bertu Koendersu, “pod svjetlima reflektora”. Što također svjedoči u kolikoj mjeri u EU nemaju ideje što učiniti s BiH. Sve upućuje na to kako će opet Hrvatska morati intenzivno lobirati u EU-u te svojom vanjskom politikom utjecati da se pokrenu određene promjene, zbog Hrvata u BiH, ali i svojih općih interesa. To prije što visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Valentin Inzko na iz aviona vidljive devijacije izbornog sustava uopće ne reagira.
Status quo
Na pitanje ima li međunarodna zajednica ikakav plan za BiH politički analitičar Pero Maldini kaže da ako taj plan i postoji, u što sumnja, onda je to plan da se za neko vrijeme zacementira status quo. On smatra da je BiH disfunkcionalna država i razjedinjeno, duboko isprecijecano društvo. Ističe kako suprotnosti i otvorena pitanja nastala prekinutim, a nezavršenim ratnim sukobom u BiH, ostavljaju uvijek prostor za moguće nove sukobe. Zaključuje kako je trenutno BiH prostor sukoba niskog intenziteta, ali s potencijalom da se preko noći, za 48 sati, pretvori u sukob visokog intenziteta, gotovo razine “građanskog rata”.
- To omogućuje međunarodnoj zajednici da tu bude svojevrsni arbitar, ne samo posrednik, i da BiH kao bolesnik treba njezino tutorstvo. Određeni međunarodni segmenti očito imaju interesa u održanju ovog stanja jer to omogućuje njihov daljnji angažman. Kada govorimo o međunarodnoj zajednici, to nije jednoznačan pojam. To je i EU i oni koji je čine, te SAD s jasnom politikom na Zapadnom Balkanu. Ukupna situacija ide u prilog tomu da američka prisutnost na ovim prostorima ostane i dalje. Ona će biti potrebna jer se pokazalo da je Europa nemoćna, bez pravnih i institucionalnih mehanizama za rješavanje problema te jasnih političkih planova. S jedne strane možemo biti sretni da postoji jaki čuvar stabilnosti i sigurnosti, koliko su već ti pojmovi primjenivi na BiH, a s druge strane nikako ne jer je BiH i dalje nefunkcionalna država - ističe Maldini.
Prema njegovu mišljenju, na izborima je došlo do grubog narušavanja jednakosti konstitutivnih naroda koja se iskazuje kroz činjenicu da je posljedica rezultata izbora možda formalno legalna, ali sigurno ne i legitimna. Politički legitimitet, kaže, ne može imati hrvatski predstavnik koji nema legitimitet hrvatskog izbornog tijela jer za njega u velikoj mjeri nisu nužno glasovali Hrvati i ne bi kao takav trebao predstavljati hrvatski entitet. A taj se očekivani problem dogodio, dodaje Maldini.
Skeptičan je i spram budućeg utjecaja i suradnje Hrvatske s državom u kojoj je član Predsjedništva Milorad Dodik, a Hrvate predstavlja Željko Komšić jer su interesi predstavnika konstitutivnih naroda prilično suprotstavljeni. - Jedino hrvatski korpus u BiH i hrvatska službena politika ima interesa od trasiranja i zagovaranja BiH puta prema euroatlantskim integracijama. Srbi se sve više žele izolirati od ostatka BiH u Republici Srpskoj i gledaju prema Srbiji, odnosno Rusiji, dok se kod bošnjačkog entiteta pokazuje u najmanju ruku zbunjenost i pogrešna percepcija kulturalne povezanosti s Turskom, što nema puno veze sa suvremenim geopolitičkim interesima Turske danas - kaže Maldini.
Napad na Hrvatsku
- Stoga nije izgledno da će se stanje u BiH promijeniti, bar ne nabolje i bar ne u doglednoj budućnosti. Kao što je prvo Komšićevo obraćanje vrlo simptomatično bilo napad na Hrvatsku, uz retoriku koja vodi svemu, samo ne suradnji - zaključuje Maldini.
Podsjetimo, novoizabrani hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić izjavio je u ponedjeljak da se predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković na neprimjeren način miješa u unutarnje stvari BiH kada komentira ishod općih izbora, a potvrdio je i da će istrajati na podnošenju tužbe protiv Hrvatske ako se nastavi gradnja Pelješkog mosta.
Igor Bošnjak
Vinko Puljić
vrhbosanski nadbiskup
NE MOŽE SE OVAKVIM PUTEM STVARATI ZADOVOLJSTVO SUŽIVOTA I SURADNJE
Komšićev izbor je komentirao i vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić, ocijenivši kako je preglasavanje Hrvata plod nepravednog Izbornog zakona. “To je najveći problem, što je taj zakon takav da se drugome narodu može izabrati predstavnika. Jasno da će to stvoriti nezadovoljstvo kod ljudi. Međutim, dok se Izborni zakon ne promijeni, stvorena je takva situacija kakva jest. Očekujemo da će i međunarodni čelnici i domaći ljudi shvatiti da se ne može ovakvim putem stvarati zadovoljstvo suživota i suradnje. Očekujem da se to što prije riješi, a meni je prihvatiti zakone i živjeti po njima, osim ondje gdje su protiv morala, savjesti i Božjega zakona. Međutim, očekujem odgovornost i međunarodne zajednice i domaćih političara. Tužan sam, jer međunarodna zajednica učini mnoge krive poteze, pa ostavi domaćima da rješavaju. A da su domaći to mogli riješiti, ne bi trebali međunarodnu zajednicu“, kazao je Puljić.
GAŽENJE NAJMALOBROJNIJEG NARODA
U organizaciji neformalne Facebook grupe “R.I.P. DEMOCRACY BiH” održana je u u Mostaru prosvjedna šetnja zbog trećeg slučaja nametanja Željka Komšića za hrvatskog člana BiH Predsjedništva glasovima Bošnjaka, ističući kako se radi o gaženju prava najmalobrojnijeg naroda. Želja je bila uputi dostojanstvenu poruku u svijet o preglasavanju Hrvata. Povorkom koja je krenula od Sveučilišta u Mostaru do ureda hrvatskog člana Predsjedništva BIH i paljenjem svijeća iskazali su svoje nezadovoljstvo, Istaknuto je kako je vrijeme da se ‘’reagira na opetovano gaženje demokracije u vidu preglasavanja Hrvata i izbora za hrvatskog člana Predsjedništva osobe koja je izabrana bošnjačkim glasovima’’. Prije osam godina, kada je Komšić drugi put izabran dominantno glasovima bošnjačkih birača, u Mostaru je organizirano potpisivanje peticije protiv tog izbora.
Maldini: Jedino hrvatski korpus u BiH ima interesa od zagovaranja puta BiH u euroatlantske integracije