ĐAKOVO/DRENJE

Sada su mu potonule i one zadnje lađe, naime, Antun Pataki iz Drenja, primjer je pojedinca u borbi protiv sustava ‘po svim točkama‘ svoga slučaja koji ga je doveo korak do prosjačkog štapa, jer je državi postao dužan nakon što su ga drugi učinili dužnikom, dobio je od Pravne klinike u Zagrebu četiri ‘velika ne‘.

Ne može namiriti svoje potraživanje, zaplijenjena imovina može mu se otuđiti bez njegovog pristanka, nema pravo na otpis duga, a nema ni prostora za prijeboj…


- Time je ugašena i zadnja nada da će se u moju korist riješiti slučaj u koji sam doveden bez svoje krivnje - kaže Pataki. Jer do 2009., bio je to veliki poljoprivrednik, s gradnjom velike staje, planovima..., da bi 2009. godini Đakovštini predao 130.000 kuna uroda koji je nestao u aferi ‘nestalo žito‘. Iduće 2010. ostao je i bez 167.000 kuna poticaja za državnu zemlju u koju je uložio 200.000 kuna, da bi morao s nje jer je, kaže, poljoprivredni inspektor utvrdio da je "greškom pušten u posjed". Ostavši bez gotovo 300.000 kuna na koje je itekako računao, jedino što je te 2010. mogao bilo je zatvaranje OPG-a. Dojučerašnji uredni platiša državi postaje njen dužnik za doprinose i drugo. Danas joj s kamatama duguje 230.000 kuna. Od 2012. ‘sjelo‘ mu se na svu imovinu. Danas ovaj 55-godišnjak živi od 800 kuna ‘socijalke‘ i rasprodaje svoju mehanizaciju na koju mu nisu ‘sjeli‘. Klinici se obratio s četiri pitanja – može li i kako ishoditi namirenje od Đakovštine, može li se njegova imovina pod ovrhom prodati bez njegovog pristanka, postoji li mogućnost odbitka kamata od duga, i ima li mogućnosti prijeboja potraživanja.
– Pošao sam od toga da je i država bila vlasnik Đakovštine pa da s njom radim prijeboj – da ona na ime mog potraživanja radi prijeboj mojih dugovanja prema sebi. No, nemam pravo ni na što - kaže Pataki, držeći u ruci Pravno mišljenje o ovrsi na pokretnini, hipoteci na nekretnini, mogućnosti otpisa poreznog duga i prijeboja.

- Stranka ne može ishoditi namirenje od Đakovštine - odgovor je iz Zagreba, uz pojašnjenje da je tvrtka nakon stečaja brisana 2012. iz Registra, da gubeći time svojstvo pravne osobe prestaje postojati kao pravno i poslovno sposoban subjekt i time ne može ni biti nositeljem prava ili obveza.
"U konkretnom slučaju ne može odgovarati za preostale dugove prema stranci kao vjerovniku koji se nije uspio namiriti iz stečajne mase", odgovor je.
- Svrha ovršnog postupka je da se vjerovnik - ovrhovoditelj prisilno namiri, odnosno ostvari svoju tražbinu. S obzirom na to da je riječ o prisilnom postupku, provodi se neovisno o volji ovršenika, bez potrebe davanja njegova pristanka - odgovor je Patakiju na upit može li se njegova imovina pod ovrhom prodati bez njegovog pristanka.
– Na imovinu su mi sjeli još 2012., živiš u svome, a zapravo ništa nije tvoje i ne znaš u kojem trenu moraš s nje. Državi se očito ne žuri, jer kamate idu - kaže Pataki. Na upit o mogućnostima prijeboja potraživanja i dugovanja s državom - još jedno pravno ‘ne‘.
– Temeljna pretpostavka za prijeboj je uzajamnost i istovrsnost tražbina, tj. strana koja želi izvršiti prijeboj mora istodobno biti vjerovnik i dužnik protivne strane, odnosno, u konkretnom slučaju, stranka bi prema Ministarstvu financija, odnosno državnom proračunu, također trebala imati nenaplaćene novčane tražbine koje bi mogla prebiti sa svojim dugom. U slučaju da takva situacija ne postoji, prijeboj nije moguć - odgovoreno mu je.
– Pa zar nije i država bila vlasnik Đakovštine?! U dugove sam upao ne svojom krivnjom, nego krivnjom Đakovštine i tuđim pogreškama s uvođenjem u zemlju, a sada – tko je u slučaju Đakovština kažnjen nego ja - pita se Pataki uz poruku: Izgleda da pred sustavom pravno nemaš nikakva prava.