Podgorica

U programu IV. međunarodnog sajma knjiga u Podgorici sudjelovao je veći broj autora iz Hrvatske, a među njima i predstavnici Osijeka i Slavonije. Riječ je o đakovačkom književniku Mirku Ćuriću, dopredsjedniku DHK, osječkom književniku Josipu Cveniću, prodekanici Filozofskog fakulteta dr. Milici Lukić, osječkoj književnici i znanstvenici dr. Jasni Horvat te dr. Miloradu Nikćeviću, znanstveniku koji je i akademik u crnogorske DANU.

Program se događao u Capital Plazi, prostoru koji objedinjuje ekskluzivnost i multifunkcionalnost. Prvi dan Sajma otvoren je predstavljanjem prevoditeljskog projekta Wila Firta i crnogorske kulturne inicijative za prevođenje tekstova crnogorskih autora na engleski, čime se potiče međunarodno brendiranje crnogorske kulture.


Mr. Nela Savčević-Vukčević izjavila je kako je "projekt organiziranjanja ovoga sajma knjiga jedan od najznačajnijih novih projekata Sekretarijata za kulturu i sport glavnog grada Podgorice. Tim se unaprjeđuje rad nakladničkih poduzeća, status crnogorskih autora, kulturna povezanost s pojedincima, preduzećima i ustanovama iz zemalja okruženja i svijeta. Sajam knjiga jedna je od najboljih prilika da autorima, nakladnicima, prevoditeljima i agentima za književnost pošaljemo poruku da ih očekujemo u modernoj Podgorici.“
Dr. Vladimir Vojinović, umjetnički direktor ovoga sajma, utjecao je na zaokret u smjeru festivalskog uređenja pratećih programa. Uz predstavljanje nakladničkih kuća iz Crne Gore i inozemstva, dr. Vojinović je istaknuo zadovoljstvo što je četvrti put na Sajmu predstavljena nakladnička djelatnost Meandar Media, čiji se vlasnik Branko Čegec aktivno uključio u okrugli stol Književnost za djecu i omladinu, na kojem je o budućnosti književnosti namijenjene najmlađima raspravljalo 15 autora crnogorskog okruženja.
Trećeg dana Sajma održan je razgovor Mirka Ćurića i Josipa Cvenića o Motivima usmenih proza u slikovnicama, kada su okupljeni mogli dobiti inormativan uvid u važnost motiva usmene proze namijenjene najmlađima, utjecaju na buduću skonost čitanju, ali i upućenosti u tradicijske i baštinske sadržaje.
Hrvatski su autori dobili posebnu čast zaključiti Sajam nastupom na dva programska sadržaja. Na prvom od njih - Razgovor o Strossmayeru i Crnoj Gori - sudjelovali su dr. Nikćević, dr. Lukić, M. Ćurić i J. Cvenić, a pojašnjene su dugotrajne suradničke sklonosti Hrvatske i Crne Gore, posebice intenzivirane za života J. J. Strossmayera. Josip je Cvenić iznio temeljne odrednice iz bogata Strossmayerova životopisa, dok je M. Ćurić pojasnio ulogu Đakova u biskupovu životu, razlozima gradnje katedrale te mecenstvom kojim je biskup ostvario hrvatsku kulturnu prepoznatljivost.


Đakovo je istaknuo kao mjesto koje svjedoči kako se iz malog prostora mogu ostvariti veliki kulturni pothvati sveobuhvatnih djelovanja. Dr. Nikćević približio je suradnju Strossmayera i Nikole I. Petrovića Njegoša, a na temelju istražene korespondencije i arhivskih dokumenata. Pritom je potvrdio kako je razumijevanje dvojice erudita počivalo na težnji očuvanja nacionalnih kultura i izgradnji obrazovanih društava. Razgovor je usmjeravala dr. Lukić, zaključivši ga promišljanjem o sveobuhvatnosti Strossmayerova djelovanja i o svevremenoj ulozi jezika u komunikacijskom i kulturnom smislu.

Dr. Lukić sudjelovala je i na predstavljanju stvaralaštva Jasne Horvat u svojstvu teoretičarke kulture, dok je razgovorom J. Horvat i M. Lukić moderirala Aleksandra Vuković, novinarka i asistentica na Univerzitetu Donja Gorica. Razgovor je najavila podsjećanjem na termin Ars Horvatiana, kojim je akademkinja Dubravka Oraić Tolić 2016. upozorila na impozantnost opusa Jasne Horvat, a dr. Milica Lukić znanstvenom je metodologijom prikazala romane Az, Atanor, Atniatlas, Alikvot i Bizarij, naglašavajući kako se Osijek uz pomoć tekstova Jasne Horvat upisao u književni atlas gradova.