Ekonomija
IZVOZ USLUGA POKRETAČ JE ZAPOŠLJAVANJA

Daljnji rast ICT sektora ovisi o razvoju drugih industrija u RH
Objavljeno 10. listopada, 2018.
Lani je stvoreno 2900 novi radnih mjesta, 50 % više nego radnih mjesta stvorenih 2016.

U Hrvatskoj, prema podacima za 2017. godinu, ima 4369 IT tvrtki s ukupnim prihodom većim od 15 milijardi kuna. Broj zaposlenih bio je gotovo 25.000 (24.859). Prihod od prodaje u inozemstvu iznosio je 4,85 milijarde kuna, što je 32 % ukupnog prihoda.Činjenica ostaje da je IT djelatnost i dalje u usponu i postoji prostor za daljnji razvoj koji ovisi o više faktora, uključujući i razvoj drugih industrija unutar Hrvatske, izvoz usluga u inozemstvo i raspoloživost radne snage, ali i daljnju digitalizaciju poslovanja.
Jasminka Martinović, direktorica HUP- Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti u nastavku kaže:
"Analiza ICT sektora koju je HUP-Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti radila sredinom ove godine pokazala je da je Hrvatska spremna za digitalizaciju. Pozitivan pomak na ovom području pokazali su i rezultati europskog DESI indeksa. Doprinos tome svakako su bile mjere neporeznog rasterećenja te investicije u telekomunikacijskom sektoru, kao i daljnji razvoj IT sektora obilježenog rastom zapošljavanja, prihoda i stvorene dodane vrijednosti. U strukturi ukupnih prihoda, prihodi od izvoza čine 24,5 posto i dosegnuli su 7,3 milijardi kuna. Razina ulaganja u 2017. godini bila su veća po pitanju investicija u ICT infrastrukturu, što je iznimno važno, jer predstavlja osnovu za daljnji rast i razvoj industrije. Analiza je pokazala da ICT sektor zapošljava više od 36 tisuća ljudi i ostvaruje prihod veći od 36 milijardi kuna. S ukupno 36.151 zaposlenikom, ICT sektor konsolidirano je drugi najveći "pokretač" prema broju zaposlenih ove godine, a analiza pokazuje da je rast ICT sektora najviše uvjetovan izvoznim aktivnostima, što ukazuje na njegovu konkurentnost na stranim tržištima. U prošloj godini stvoreno je 2900 novi radnih mjesta, 50 % više nego radnih mjesta stvorenih u 2016. godini. Zbog svega navedenog u HUP-u smatramo da je iznimno važno nastaviti s daljnjim mjerama parafiskalnog i fiskalnog rasterećenja ICT sektora, s obzirom na to da je riječ o sektoru koji za ekonomsku sliku RH stvara natprosječnu dodanu vrijednost, a konkurenti su mu tvrtke iz EU-a i ostatka svijeta koje većinom posluju u znatno povoljnijim uvjetima“.

Velika potražnja

Denis Sušac, član udruge Osijek Software City, smatra da daljnji razvoj IT sektora u Hrvatskoj ovisi o više faktora, a najvažniji su raspoloživost odgovarajuće radne snage (tu su bitne promjene u obrazovnom sustavu), i porezno rasterećenje kako bismo mogli biti konkurentniji u usporedbi s tvrtkama iz razvijenijih zapadnih zemalja i bili u mogućnosti spriječiti odljev kvalitetnih kadrova u njih. Potražnja za uslugama koje mi proizvodimo samo će rasti, no bez promjena na tim područjima nećemo moći nuditi kvalitetne usluge, kaže Sušac, i dodaje kako se njegova tvrtka bavi proizvodnjom softvera za različite poslovne sektore: medicinu, farmaciju, bankarstvo, graditeljstvo, energetski sektor, itd.
- U svakom od njih postoji velika potreba za specijaliziranim softverskim rješenjima koja se moraju izgraditi prema specifikacijima korisnika, tj. ne mogu se koristiti postojeći proizvodi. Osim toga, radimo i vlastita rješenja za prodaju krajnjim kupcima, tj. prije svega sustave koji drugim programerima olakšavaju izradu vlastitih aplikacija. Odnedavno radimo i aplikacije koje koriste naprednije tehnologije strojnog učenja u više industrijskih niša. Vlasnička struktura vrlo je različita, od jednog vlasnika do uključivanja više partnera. U većim se tvrtkama ona ne razlikuje bitno od organizacije u drugim sektorima. Našu su tvrtku osnovala tri suvlasnika, a trenutačno zapošljavamo 55 osoba. Tvrtka je podijeljena u veći broj timova koji pokrivaju različite industrije i tehnologije, s tim da su navedeni timovi dosta fleksibilni premao broju članova i zadaćama, a formiraju se i rasformiraju prema potrebi. Točno je da je atmosfera u takvim tvrtkama redovito manje formalna nego u velikim korporacijama, i to je vjerojatno jedan od faktora uspjeha, ali samo u kombinaciji s ostalima (tehnički izazovi, primanja, ostali radni uvjeti, itd.). Država ne obraća veliku pozornost na ovaj sektor, jer su u našem mentalitetu prioritet imaju "stare" i "velike" industrije te tvrtke koje zapošljavaju tisuće ljudi. Tu se stvari sporo mijenjaju i zbog toga zaostajemo za državama pred kojima smo samo prije koje desetljeće imali veliku prednost (primjerice Rumunjska, a da ne spominjem Poljsku, i sl.). Sigurno neću biti originalan kad kažem da su nam potrebne temeljite reforme i fokusiranje na industrije za koje mislimo da imaju budućnost - to svi ponavljaju, ali ništa se bitno ne mijenja. Naše udruge (Osijek Software City, Udruga nezavisnih proizvođača softvera Cisex), vrlo su aktivne po pitanju prijedloga za poboljšanje situacije, no nema velikih pomaka. Načelna podrška je tu, ali to nije dovoljno.
Potencijal na dugi rok

Vedran Stapić, vlasnik tvrtke SLink, osnovane 2004. godine, kaže da uspjeh i potencijal ICT industrije leži u njegovoj ulozi u suvremenom društvu orjentiranom na ubrzani razvoj, optimizaciju i konkurentnost.

- Programska rješenja zamjenjuju ljude i ubrzavaju procese, pojeftinjuju neke proizvode i usluge, a druge čine boljim ili dostupnijim. Granice primjene su jedino u mašti ljudi, a baš zato ne nazire se kraj potražnje za ovom vrstom usluga. Dapače. Domaći ICT je kompetitivan, ali trenutačno malen za veća globalna ostvarenja. Trebamo ga i kod kuće, jer imamo mnogo posla, a na drugoj strani prilike izvoza nemaju limita. Jasno je da se ključ rasta sektora krije je u trošku rada te kompetenciji i količini radne snage. Svaka podrška tom sektoru vratit će se kratkom roku kao rezultat na cijelu ekonomiju - pogotovo značajno kada govorimo o prihodu iz izvoza s kojim popravljamo bilancu koja za uteg ima veliki uvoz drugih roba i usluga. Kada pogledamo da ovaj sektor ima vrlo dobre rezltate, i ima veliki potencijal na dugi rok, donosi svježi novac u gospodarstvu, ne mogu se pomiriti s činjenicom da osim tapšanja po ramenu - nije dobio ništa. Rekao bih da naš ICT trči s utezima domaće ekonomije na nogama. Kada ovako bilježi odlične rezultate, možete li zamisliti kakvi bi tek bili s malo vjetra u leđa?, zaključuje Stapić.
Ivan Alillović/Zdenka Rupčić
Vedran Stapić,

vlasnik tvrtke SLink

Naš ICT trči s utezima domaće ekonomije na nogama. Kada ovako bilježi odlične rezultate, možete li zamisliti kakvi bismo bili sa samo malo vjetra u leđa?
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana