Uspostava nove vlasti u Bosni i Hercegovini bit će neizvjestan i mukotrpan proces, jer su nedjeljni izbori izmijenili dosadašnje odnose snaga u parlamentima na svim razinama, no izvjesno je kako ključevi nove vlasti ostaju u rukama Stranke demokratske akcije (SDA), HDZ BiH i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika.

Od nešto više od 3,3 milijuna registriranih birača glasovalo je njih oko 53,26 posto, približno kao i 2014. godine. Najspornija situacija iznova je vezana uz izbor hrvatskog predstavnika u Predsjedništvu BiH, gdje je suprotno volji većine hrvatskog naroda u BiH, glasovima Bošnjaka u to tijelo izabran Željko Komšić iz Demokratske fronte (DF), a ne Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH. Da je riječ o izbornom inženjeringu potvrđuje i to što je koalicija na čelu s HDZ-om BiH, prema nepotpunim rezultatima, dobila više nego dvostruko veću potporu od Demokratske fronte - nešto manje od 19 posto glasova prema nešto manje od devet posto, koliko je dobio DF. Da je i sam Komšić svjestan kako nešto u svemu tome nema smisla, potvrdila je njegova prva izjava kada je, uz tvrdnju da želi služiti svim građanima BiH, poručio Hrvatima u BiH kako ustavni ustroj te zemlje omogućuje njegovu poziciju u državnom vrhu te da oni "nemaju nikakvog razloga za brigu zbog toga". Doda li se tome kako je uoči izbora upravo Komšić izjavljivao da srbijanski i hrvatski dužnosnici "kao razbojnici i hajduci upadaju" u njihovu državu i nepozvani agitiraju za svoje eksponente te da Hrvatska nastavlja s kršenjem međunarodnih ugovora na štetu BiH, jer je Hrvatski sabor donio zakon kojim se na raspolaganje "stavlja imovina vrijedna nekoliko milijardi eura koja pripada BiH, zbog čega BiH treba razmisliti o podnošenju tužbe protiv Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu", jasno je čiju je podršku mogao uživati. Vrhunac je njegovo ponavljanje teze o "bespravnoj gradnji" Pelješkog mosta, gdje je, prema njegovu mišljenju, "brutalno prekršena Konvencija UN-a o pravu mora". U situaciji u BiH, gdje su druga dva naroda izabrala u Predsjedništvo osobe koje će nastaviti s politikom da svatko vuče na svoju stranu, vrlo je upitno koliko će interesi Hrvata u BiH ovakvim izborom biti zaštićeni i kako će se razvijati odnosi BiH i Hrvatske.


Sporno je i kako će se formirati Dom naroda parlamenta Federacije BiH, jer su stara pravila (omogućavala su Bošnjacima da svojim glasovima odlučuju i o hrvatskim predstavnicima u županijama gdje su Hrvati malobrojni), odlukom Ustavnog suda BiH stavljena izvan snage, a nova nisu donesena, pa je moguća i kriza u formiranju vlasti. Osječki ustavno-pravni stručnjak Mato Palić ističe da ne razumije kako su izbori održani, a da to nije riješeno. "Kada Ustavni sud ukine odredbu nekog važnog propisa, kao što je izborni zakon, onda parlament u kratkom razdoblju, a svakako prije nego što će se održati opći izbori, treba dopuniti zakon i popuniti pravnu prazninu. Koliko sam vidio, to se tamo nije dogodilo. Ili oni tu presudu tumače na neki svoj, drugačiji način, jer su izbore proveli prema zakonu koji nije cijeli na snazi. I to je apsolutno sporno. Jer ako je nešto ukinuto, onda nije dio propisa. A ako nije dio propisa ne može se primijeniti. Ne vidim kako netko može zaključiti da su izbori, u dijelu koji je ukinut, provedeni u skladu s Ustavom BiH", ističe Palić.
Politički analitičar Davor Gjenero upozorava kako je ovo krah izbornog sustava u BiH, jer Komšić je na 80 posto prebrojenih glasova osvojio 168.000 glasova, što je za tisuću glasova više nego što je Šefik Džaferović, kandidat SDA, osvojio bošnjačkih glasova.
- A Bošnjaka je tamo 50 posto, dok je Hrvata tek 15 posto. Tih sadašnjih 120.000 glasova koje je osvojio Čović, što će se na kraju popeti na između 130 i 140 tisuća, plus glasovi koje su osvojila ostala tri hrvatska kandidata, čini gotovo cijelo glasačko tijelo Hrvata koje je tamo izišlo na izbore. Jer njihov broj nije veći od 150 tisuća. Dakle, iza Komšića gotovo u cijelosti stoji bošnjačko izborno tijelo. Hrvatska tu ne može napraviti praktički ništa, a najgore je to što više neće moći zaustavljati Hrvate u BiH da preusmjere svoj zahtjev s koncepta trećeg entiteta na koncept uređivanja pozicije Hrvata u BiH uz pomoć izbornog zakonodavstva. To je ono što je predsjednica RH mudro unijela u političku arenu da bi se smanjila napetost, ali to nakon ovih rezultata neće "držati vodu" - kaže Gjenero.
Prema njegovim riječima, sada nema govora da bi netko Čoviću mogao postaviti pitanje da se povuče, jer izgleda da bi, ma tko bio kandidat Hrvata u BiH, bio poražen "izbornim inženjeringom". Od Čovića se ovako, kaže, može očekivati radikalizacija pozicije, što pak komplicira odnose u Federaciji, jer znači da se neće moći formirati Dom naroda i izabrati nova tijela vlasti, nego će stara dugo ostati u funkciji otpravnika poslova.

Gjenero ističe kako vlada situacija u kojoj nema izbornog zakona ni tijela koje bi ga moglo donijeti, što može dovesti do nove majorizacije u odnosu na Hrvate u BiH i nove neustavnosti. Prema njegovom mišljenju, Federacija će biti posve blokirana.
- Nikome u Hrvatskoj nije cilj da RS bude jedini konsolidirani dio BiH, a da Federacija ne funkcionira. Europska unija od Hrvatske očekuje samo discipliniranje Hrvata u BiH i uopće nije spremna raspravljati o pojedinostima. Nitko se unutar EU-a nema namjeru udubljivati u situaciju u kojoj su se Hrvati u BiH sada našli, što će dodatno otežati našu poziciju u odnosu na EU, kada je u pitanju BiH. Vrlo će se zakomplicirati odnosi Hrvatske i BiH. Na prizemnoj razini sjećamo se da je Predsjedništvo blokiralo inicijativu BiH tužbe protiv RH, kojom bi se tražilo obustavu gradnje Pelješkog mosta. Tada je Hrvatska malo i trgovala, pa je protivno našim interesima Srbima dala jamstvo da ćemo sagraditi most kod Bosanske Gradiške i brzu cestu od Okučana preko Virovitice do Mađarske, kao svojevrsnu konkurenciju koridoru 5C, koji je naš interes, a u krajnjoj konzekvenci i bošnjački. No, jedno je trgovati s Ivanićem, a drugo s Dodikom. Najgore od svega je to što će sada preko Dodika na Hrvate u BiH dodatno utjecati ruski politički interes koji potiče destabilizaciju BiH. Najednom će početi stizati rusko razumijevanje za treći entitet - zaključuje Gjenero.
Dragan Čović je, pak, ustvrdio kako je dobio potporu više od 80 posto hrvatskog biračkog tijela u BiH, ističući kako žali, jer su Bošnjaci odlučili izabrati dva člana Predsjedništva BiH. Dodao je kako su Bošnjaci trebali shvatiti da ne mogu Hrvatima birati predstavnike ni u Predsjedništvu BiH, ni u domovima naroda, jer je to put nazadovanja i može izazvati "neviđenu krizu".
Povjesničar Ivica Lučić rekao nam je kako nakon svega toga vidi daljnje usložnjavanje situacije u BiH, odnosno dublju i daljnju krizu za koju ne znamo kako će završiti. "U svakom slučaju, situacija je mnogo lošija nego što je bila prošli tjedan. Ovo je, zapravo, bila jedna vrsta namještene utakmice. Igrate s već unaprijed određenim rezultatom. Stvari su tako postavljene da Hrvati ne mogu pobijediti ni u kom slučaju, i ni na koji način. Utakmica je bila namještena i igralo se više da se dokaže kako je namještena nego što se imalo iluzija da se može ostvariti pobjeda, bar u kontekstu izbora za člana hrvatskog predstavnika u Predsjedništvu BiH, onakvih kakvi oni sada jesu, u skladu s ovakvim zakonom", zaključuje Lučić.