Zbog velikog interesa građana, o čemu svjedoči i dupkom ispunjena dvorana na Trgu Lava Mirskog, u subotu je u organizaciji udruge Franak održana tribina i savjetovanje za građane koji su financijski oštećeni nakon što su im banke na nepošten način naplaćivale kredite koje su podigli u švicarskim francima.
Potvrdila je to kolektivna presuda Visokog trgovačkog suda protiv osam banaka, donesena u lipnju 2014. godine. Bez obzira na to jesu li kredit već otplatili ili ga još uvijek otplaćuju, svi građani, kako je rečeno na tribini, imaju pravo na povrat novca za preplaćene kamate. Kako nam je rekao Goran Aleksić, član udruge Franak i zastupnik parlamentarne stranke Snaga, bitka je završena, banke su izgubile spor i sada preostaje da građani koji to još nisu učinili pokrenu privatne tužbe.
- Građanima smo obrazložili koja su njihova prava nakon kolektivne sudske presude. Sudski su procesi odavno u tijeku, već imamo 32 pravomoćne presude na temelju kojih je građanima vraćen novac za preplaćene kamate, a sada će krenuti sudski procesi i za valutnu klauzulu i za promjenjivu komatnu stopu, što je mnogo više novca nego samo za kamatnu stopu. Svi oni koji su ugovarali kredite s valutnom klauzulom CHF i promjenjivom kamatnom stopom, koja se mijenjala odlukom banke, imaju pravo dobiti preplaćeni iznos - rekao nam je Aleksić.
- Sada su na redu sudski procesi, trebalo bi ih biti oko 125 tisuća, ali to ovisi o ljudima, odnosno o tome koliko su upoznati sa svojim pravima. Još uvijek ima onih koji nisu svjesni da imaju pravo na povrat novca i mi radimo na tome da ih informiramo o njihovim pravima. Moram napomenuti i to da oni koji su konvertirali kredite u euro na temelju zakona još uvijek nisu sto posto sigurni, ali ipak im poručujem da se ohrabre i krenu na sud, jer Vrhovni sud će možda tek u ožujku odlučiti o tome imaju li pravo ili nemaju, a tada bi mogao nastupiti cunami tužbi - dodao je Aleksić.
Nepravedna i, pokazalo se, nezakonita naplata kredita od strane banaka, osim što je mnogima prouzročila financijske probleme, kod nekih je građana posljedično ostavila traga i na zdravlje.
- Uzeo sam kredit u Hypo banci, današnjoj Addiko banci, u iznosu od 600 tisuća kuna u švicarskim francima. Rata je u početku iznosila 3100 kuna, da bi se s vremenom popela na 5200 kuna. Srećom, isplivao sam iz tog kredita prije dvije godine, ali sam izračunao da sam prevaren za 84 tisuće kuna. U tom sam razdoblju dobio i rak na želucu, koji sam operirao 2015. godine, nekoliko mjeseci nakon što sam otplatio kredit - rekao nam je Ivan Jurčević, jedan od oštećenih građana.
Zastara za promjenjivu kamatnu stopu, za razliku kamata, nastupa u lipnju 2019., zastara za valutu nastupa 2023. Ugrubo, ukupna svota novca koje će banke morati vratiti iznosi od deset do 15 milijardi kuna, međutim, teško je napraviti precizan izračun dok se svi nepravedno naplaćeni krediti ne stave na hrpu. I. Alilović